Što je sindrom nadražajnog crijeva (iritabilni kolon)?

Vjerujem da se većina Vas susrela s ovom dijagnozom nakon ne baš ugodnih gastroenteroloških pretraga,kada su isključene druge crijevne bolesti.

Iritabilni kolon („Irritable bowel syndrome“-IBS) se definira kao sindrom koji uključuje opetovane bolove u trbuhu (abdomenu) ili abdominalnu „nelagodu“ koji se javljaju najmanje tri dana u protekla tri mjeseca sa poremećajima u defekaciji u kvantitativnom i kvalitativnom smislu (proljevi, opstipacija).

Radi se o kroničnom,  funkcionalnom poremećaju crijeva što isključuje crijevne bolesti tipa celijakija,upalne bolesti crijeva i nema sklonosti ka malignitetu. No,IBS se može pronaći u sklopu nekih crijevnih bolesti,kao što je celijakija.

IBS je veoma učestali problem u adolescenata i odraslih osoba s tendencijom porasta.

Neke teorije tumače nastanak ovog sindroma na  „greškama u komunikaciji“  pri osovini crijevo-mozak.

Kako je ovo stanje izrazito nelagodno bitno je slijediti nekoliko preporuka koje su predložene za olakšanje svakodnevnih aktivnosti oboljelim osobama.

1.      Povezanost s prehranom (namirnicama)

Uvidom u prehrambene navike pojedinaca može se pronaći poveznica između simptoma i ingestije određenih namirnica. Sugerira se vođenje „Prehrambenog dnevnika“ kako bismo jasno povezali nastanak simptoma uz određenu namirnicu.

2.Isključenje namirnice koje stvaraju nadimaju i izazivaju flatulenciju

Oboljelima se preporuča isključenje namirnica koje imaju svojstvo stvaranja „plinova“  u crijevima što će ublažiti bol i nelagodu u abdomenu.Tako se preporučava IZBJEGAVATI grah, celer, mrkvu, banane, luk, grožđice, marelice,šljive, brokule,alkohol i kofein.

3.Izbjegavanje laktoze

Ukoliko od ranije imate potvrđenu dijagnozu intolerancije na laktozu, dobro znate da morate izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode. Za osobe s učestalim nadimanjem koje se javljaju nakon nekoliko sati po konzumiranju mlijeka i/ili mliječnih proizvoda uz isključivanje namirnica „koje nadimaju“ uputno je učiniti Test intolerancije na laktozu kako bi se potvrdila dijagnoza.  Ukoliko rezultati testa ne potvrde intoleranciju na laktozu,a ipak osjećate simptome nakon korištenja mlijeka i/ili mliječnih proizvoda, možda se radi o intoleranciji na neku od komponenti mlijeka (proteini kravljeg mlijeka) te se savjetuje kravlje mlijeko zamijeniti alternativnim.

4.FODMAP dijeta

Ova dijeta je osmišljena kako bi osobe s IBS-om u svojoj prehrani isključile namirnice koje sadrže monosaharide, odnosno oligosaharide i disaharide te poliole. Radi se o ugljikohidratima kratkih lanaca koji se ne apsorbiraju („upijaju“) u crijevu te u lumenu crijeva postaju osmotski aktivni te započinju brzu fermentaciju zbog čega izazivaju osjećaj nadutosti i nelagode u abdomenu. Preporučuje se eliminacija takvih namirnica u periodu od 6 -8 tjedana s postepenim uvođenjem istih u prehranu.

Studije su pokazale značajno smanjenje tegoba osoba s IBS'om nakon sprovođenja ovog režima prehrane.

5.Bezglutenska prehrana

Iako još nema dovoljno studija koje bi potvrdile povezanost glutena s IBS-om, nekoliko njih je ipak ukazalo na poboljšanje simptoma oboljelih od IBS-a koji su se pridržavali bezglutenskog režima prehrane.

6.Vlakna

Uloga vlakana u IBS-u je još uvijek kontraverzna. Neke studije nisu potvrdile poboljšanje simptoma kod osoba s IBS-om s predominantom simptomatologijom u smislu opstipacije. Nekoliko manjih studija je ipak pokazalo da osobe s predominantom opstipacijom zamijećuju poboljšanje tegoba nakon uvođenja Psylliuma u prehranu. Preporuka je započeti s manjim dozama,pola žlice do cijele žlice dnevno.

7.Prehrambena (alimentarna )intolerancija

Znanstvenici poručuju da postoji mogućnost kako hrana na koju smo preosjeltljivi (intolerantni) može imati ulogu u nastanku simptoma, no studije koje su sprovedene po principu izbjegavanja namirnica koje su testom intolerancije pokazale najveću reakciju, nije dovelo do poboljšanja simptoma u osoba s IBS-om.

8. Fizička aktivnost

Preporučuje se 3-5 puta tjedno sprovoditi neki oblik fizičke aktivnosti u trajanju od 20-60 minuta. Osim što  ćete pridonjeti cjelokupnom zdavlju Vašeg organizma, olašat ćete tegobe IBS-a,poručuju znanstvenici.

9. Medikametozna terapija (lijekovi)

Predstavljeno je nekoliko lijekova u terapiji IBS-a,ali nažalost oni nisu pokazali toliko dobre rezultate u smirivanju tegoba. Obećavajući lijek, Tegaserod, je povučen s tržišta zbog izazivanja kardiovaskualrnih nuspojava. Antidepresivi su lijekovi koji su pokazali dobre rezultate u smirivanju tegoba u osoba s IBS-om,poglavito u onih s proljevastim stolicama. Ovi lijekovi, zbog svojeg djelovanja ( antikolinergično djelovanje), usporavaju prolaz hrane kroz probavnu cijev.

10. Probiotici

Iako prve studije nisu dokazale značajan učinak probiotika kod osoba s IBS-om, danas se preporučuje korištenje „ciljanih“ probiotičnih kultura kod IBS-a. Linija probiotika“ PileJe“, Lactobian je jedan od takvih proizvoda.

Za kraj treba napomenuti, za postavljanje dijagnoze IBS-a je nužno učiniti gastrointestinalnu obradu, isključiti druge bolesti crijeva,kao što su upalne bolesti

 ( Crohnova bolest, Ulcerozni kolitis) te celijakiju,obzirom da su tegobe slične i mogu se javiti u svim bolestima crijeva.