Kada posumnjati na prehrambenu alergiju i/ili intoelranciju?

U svojem svakodnevnom radu susrećem se s brojnim pacijentima koji navode  polimorfne („različite“), naizgled nepovezane tegobe. Najčešće se radi o osobama čiji vodeći simptomi su kronični umor, bolovi u zglobovima i mišićima, učestale glavobolje i problemi s ciklusom san/budnost. Često, takve osobe „posjećuju“  liječnike različtih specijalnosti koji ordinairaju ponekad i cijelu „paletu“ pretraga koje na kraju ne pokažu značajnija odstupanja od normale te im se učestalo „prišije“ nekakva „psihijatrijska“ dijagnoza i propišu lijekovi „za smirenje“ i umanjenje stresa.

Takvi pacijenti mi  govore da im je „sve i ništa“. Nažalost, u našoj zemlji, stanja poput sindroma kroničnog umora, kronične „iscrpljenosti“ nadbubrežne žlijezde ili sindroma propusnog crijeva  su još uvijek nedovoljno poznata (da ne kažem nepoznata) stoga se o njima rijetko kada razmišlja. U svim navedenim „stanjima“ je izrazito bitno osvrnuti se na problematiku adekvatne prehrane. Kao što nebrojeno puta napominjem, hrana je naša energija, naše „pogonsko gorivo“, isto kao što je benzin ili diesel gorivo za naše „limene ljubimce“. Vjerujem da svi znamo što će se desiti ako u naš automobil,koji je recimo „benzinac“ ulijemo diesel gorivo ili obrnuto. No,da li smo kada razmišljali o tome da li konzumiramo hranu koja nama,kao pojedincu „odgovara“? Da li smo dokučili funkcioniramo li kao „diesel“ ili kao „benzinac“?

Ovom karikiranom metaforom sam zapravo htjela skrenuti pažnju na prehrambene alergije, intolerancije i nutricionalne deficijencije (manjak „hanjivih tvari“ u organizmu) koje se dešavaju upravo zato jer unosimo „krivo gorivo“.  Sastojci podrijetlom iz takve hrane,kod podložnih pojedinaca , aktiviraju imunološki odgovor i oslobađanje medijatora upale koji se nazivaju citokini ( i vjerujte,ima ih jaako puunoo) koji mogu uzrokovati brojne (naizgled nepovezane)simptome.

Slijedi pet najčešćih simptoma koji bi mogli upućivati da jedete „krivu hranu“:

1.      Neposredno nakon obroka počnete zijevati i osijećate se umorno.

Ova senzacija se može desiti nekoliko minuta ili nekoliko sati nakon što ste konzumirali svoj obrok.Također se mogu pojaviti simptomi poput anksioznosti,nervoze, palpitacija (osjećaj „lupanja“ srca), omaglice, potrebe za spavanjem i ponekad krize gubitka svijesti. Ove tegobe su najčešće uzrokovane reaktivnom hipoglikemijom, stanjem  u kojem dolazi do poremećaja u dinamici krvnog šećera.

Rješenje: Ne preskačite obroke i jedite često „male“ obroke, izbjegavajte koncentrirane ugljikohidrate, unosite dovoljno kvalitetnih proteina i zdravih masnoća ( maslinovo ulje,kokosovo ulje,avokado) . Šestosatni oralni glukoza tolerans test (OGTT) uz određivanje količine inzulina u krvi se koristi za postavljanje dijagnoze reaktivne hipoglikemije.

2. Učestale glavobolje i/ili migrene

Muči Vas glavobolja od samog jutra, nekoliko sati ili čak slijedeći dan nakon konzumiranog „nepodobnog“ obroka? Ovo je najčešće posljedica preosjetljivosti na sastojke hrane koji djeluju kao okidači (trigeri) za glavobolju/migrenu.

Rješenje: Počnite voditi „Prehrambeni dnevnik“ u koji ćete upisivati sve što pojedete te reakcije Vašeg tijela (glavobolja,promjena raspoloženja, bolovi…). To je jedan od najlakših načina kako možete utvrditi na koji način određena hrana djeluje na Vas i da li postoji kakva povezanost između „hrane i Vašeg tijela“. Kao što sam već pisala u jednom od predhodnih postova ,najčešći „okidači“ glavobolja su: kava, čokolada, MSG, sirevi tipa gorgonzola i sl

 3. Nakon obroka osjećate nadutost, muče Vas vjetrovi,imate izražen  nagon za defekacijom

Ovi simptomi se mogu pronaći u kliničkoj slici mnogih bolesti, no najtipičniji su u sklopu celijakije, intolerancije na gluten/laktozu/fruktozu i kod dizbioze crijevne flore.

Rješenje: Posavjetujte se sa Vašim liječnikom da se na vrijeme isključe bolesna stanja tipa upalne bolesti crijeva (IBD), celijakija ili neke druge bolesti probavnog sustava. Ukoliko je dijagnostička obrada isključila postojanje istih, treba se razmisliti o prehrambenoj intoleranciji. Pokušajte voditi „Dnevnik prehrane“, definirati „uljeza“ te sprovesti eliminacijsku dijetu (isključenje namirnica koje izazivaju tegobe).

4. Patite od kronične opstipacije ( „zatvora“) bez obzira što konzumirate dovoljno vlakana i tekućine( 1-2 l/dnevno)

Kronična opstipacija također može biti jedan od znakova poremećaja probavnog sustava, zbog čega je nužno usmjeriti dijagnostičku obradu u tom smijeru. Također treba razmišljati o prehrambenoj intoleranciji, manjku Magnezija (i neadekvatnog kretanja,što je izrazito u osoba starije životne dobi).

Rješenje: Ukoliko je isključena bolest probavnog traka, razmislite o testu alimentarne intolerancije, isključite „glutenske“ namirnice iz prehrane te učinite laboratorijske nalaze krvi koji će Vam ukazati na status minerala u Vašem organizmu,poglavito magnezija. Isključenje namirnica na koje je potvrđena intolerancija(testom) i dnevni unos magnezija udozi do 500 mg trebao bi olakšati simptome kronične opstipacije.Također se dobra pokazala i biljka Psyllium,upravo zbog svojeg svojstva da na sebe veže vodu te na taj način povećava volumen stolice. Otopite nekoliko žličica psylliuma u vodi, soku ili dodajte svježem smoothiu. Tip: u Italiji postoji preparat naziva „Psyllogel“ što nije ništa drugo nego psyllium u obliku granula koje se otope u vodi i popije.

 5. Osjećate bolnost zglobova i/ili bol u mišićima nekoliko minuta ili sati nakon konzumiranja obroka

Može se javiti kao kratka, intermitentna bol ili kao oblik kronične upale

Rješenje: Učinite test na prehrambenu alergiju/intoleranciju. Možda je u „pozadini“ sindrom propusnog crijeva kao glavni izročnik bolova u mišićima. Nastojte izbjegavati „biljke noćnih sjena“,odnosno rajčice, paprike i patliđan ,, što se pokazalo učinkovito kod nekih pojedinaca. Ukoliko se ne izlažete dovoljno sunčevim zrakama ( ne mislim na „prženje“ na plaži), razmislite o kontroliranju  koncentracije vitamina D.  Susrela sam se s velikm brojem ljudi kojima je utvrđen manjak vitamina D,a jedan od prvih simptoma su bolovi u mišićima potkoljenica. Uključite Cink u Vašu svakodnevnu prehranu. Cink (Zn) je jedan od jako važnih minerala s brojnim funkcijama u našem organizmu. Manjak ovog minerala je zabilježen kod raznih malabsorpcija( upalne bolesti crijeva, celijakija). Hrana u kojoj se može pronaći cink su meso,riba ,jaja (visoka bioraspoloživost) te cjelovite žitarice i mahunarke (niža bioraspoloživost).

Hrana je lijek , no svakodnevna „prehrana“ namirnicama koje nam „ne odgovaraju“  mogu nas učiniti bolesnima!

                                      

Što je sindrom nadražajnog crijeva (iritabilni kolon)?

Vjerujem da se većina Vas susrela s ovom dijagnozom nakon ne baš ugodnih gastroenteroloških pretraga,kada su isključene druge crijevne bolesti.

Iritabilni kolon („Irritable bowel syndrome“-IBS) se definira kao sindrom koji uključuje opetovane bolove u trbuhu (abdomenu) ili abdominalnu „nelagodu“ koji se javljaju najmanje tri dana u protekla tri mjeseca sa poremećajima u defekaciji u kvantitativnom i kvalitativnom smislu (proljevi, opstipacija).

Radi se o kroničnom,  funkcionalnom poremećaju crijeva što isključuje crijevne bolesti tipa celijakija,upalne bolesti crijeva i nema sklonosti ka malignitetu. No,IBS se može pronaći u sklopu nekih crijevnih bolesti,kao što je celijakija.

IBS je veoma učestali problem u adolescenata i odraslih osoba s tendencijom porasta.

Neke teorije tumače nastanak ovog sindroma na  „greškama u komunikaciji“  pri osovini crijevo-mozak.

Kako je ovo stanje izrazito nelagodno bitno je slijediti nekoliko preporuka koje su predložene za olakšanje svakodnevnih aktivnosti oboljelim osobama.

1.      Povezanost s prehranom (namirnicama)

Uvidom u prehrambene navike pojedinaca može se pronaći poveznica između simptoma i ingestije određenih namirnica. Sugerira se vođenje „Prehrambenog dnevnika“ kako bismo jasno povezali nastanak simptoma uz određenu namirnicu.

2.Isključenje namirnice koje stvaraju nadimaju i izazivaju flatulenciju

Oboljelima se preporuča isključenje namirnica koje imaju svojstvo stvaranja „plinova“  u crijevima što će ublažiti bol i nelagodu u abdomenu.Tako se preporučava IZBJEGAVATI grah, celer, mrkvu, banane, luk, grožđice, marelice,šljive, brokule,alkohol i kofein.

3.Izbjegavanje laktoze

Ukoliko od ranije imate potvrđenu dijagnozu intolerancije na laktozu, dobro znate da morate izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode. Za osobe s učestalim nadimanjem koje se javljaju nakon nekoliko sati po konzumiranju mlijeka i/ili mliječnih proizvoda uz isključivanje namirnica „koje nadimaju“ uputno je učiniti Test intolerancije na laktozu kako bi se potvrdila dijagnoza.  Ukoliko rezultati testa ne potvrde intoleranciju na laktozu,a ipak osjećate simptome nakon korištenja mlijeka i/ili mliječnih proizvoda, možda se radi o intoleranciji na neku od komponenti mlijeka (proteini kravljeg mlijeka) te se savjetuje kravlje mlijeko zamijeniti alternativnim.

4.FODMAP dijeta

Ova dijeta je osmišljena kako bi osobe s IBS-om u svojoj prehrani isključile namirnice koje sadrže monosaharide, odnosno oligosaharide i disaharide te poliole. Radi se o ugljikohidratima kratkih lanaca koji se ne apsorbiraju („upijaju“) u crijevu te u lumenu crijeva postaju osmotski aktivni te započinju brzu fermentaciju zbog čega izazivaju osjećaj nadutosti i nelagode u abdomenu. Preporučuje se eliminacija takvih namirnica u periodu od 6 -8 tjedana s postepenim uvođenjem istih u prehranu.

Studije su pokazale značajno smanjenje tegoba osoba s IBS'om nakon sprovođenja ovog režima prehrane.

5.Bezglutenska prehrana

Iako još nema dovoljno studija koje bi potvrdile povezanost glutena s IBS-om, nekoliko njih je ipak ukazalo na poboljšanje simptoma oboljelih od IBS-a koji su se pridržavali bezglutenskog režima prehrane.

6.Vlakna

Uloga vlakana u IBS-u je još uvijek kontraverzna. Neke studije nisu potvrdile poboljšanje simptoma kod osoba s IBS-om s predominantom simptomatologijom u smislu opstipacije. Nekoliko manjih studija je ipak pokazalo da osobe s predominantom opstipacijom zamijećuju poboljšanje tegoba nakon uvođenja Psylliuma u prehranu. Preporuka je započeti s manjim dozama,pola žlice do cijele žlice dnevno.

7.Prehrambena (alimentarna )intolerancija

Znanstvenici poručuju da postoji mogućnost kako hrana na koju smo preosjeltljivi (intolerantni) može imati ulogu u nastanku simptoma, no studije koje su sprovedene po principu izbjegavanja namirnica koje su testom intolerancije pokazale najveću reakciju, nije dovelo do poboljšanja simptoma u osoba s IBS-om.

8. Fizička aktivnost

Preporučuje se 3-5 puta tjedno sprovoditi neki oblik fizičke aktivnosti u trajanju od 20-60 minuta. Osim što  ćete pridonjeti cjelokupnom zdavlju Vašeg organizma, olašat ćete tegobe IBS-a,poručuju znanstvenici.

9. Medikametozna terapija (lijekovi)

Predstavljeno je nekoliko lijekova u terapiji IBS-a,ali nažalost oni nisu pokazali toliko dobre rezultate u smirivanju tegoba. Obećavajući lijek, Tegaserod, je povučen s tržišta zbog izazivanja kardiovaskualrnih nuspojava. Antidepresivi su lijekovi koji su pokazali dobre rezultate u smirivanju tegoba u osoba s IBS-om,poglavito u onih s proljevastim stolicama. Ovi lijekovi, zbog svojeg djelovanja ( antikolinergično djelovanje), usporavaju prolaz hrane kroz probavnu cijev.

10. Probiotici

Iako prve studije nisu dokazale značajan učinak probiotika kod osoba s IBS-om, danas se preporučuje korištenje „ciljanih“ probiotičnih kultura kod IBS-a. Linija probiotika“ PileJe“, Lactobian je jedan od takvih proizvoda.

Za kraj treba napomenuti, za postavljanje dijagnoze IBS-a je nužno učiniti gastrointestinalnu obradu, isključiti druge bolesti crijeva,kao što su upalne bolesti

 ( Crohnova bolest, Ulcerozni kolitis) te celijakiju,obzirom da su tegobe slične i mogu se javiti u svim bolestima crijeva.