Trend
bezglutenskih namirnica i bezglutenske prehrane je u svakodnevnom porastu. Ovim
postom bih se željela osvrnuti na bolest imenom celijakija i objasniti zašto je
bezglutenski „stil života“ zapravo lijek,a ne stvar praćenja trendova.
Celijakija
je moja „prijateljica“ već duži niz godina,stoga mogu „iz prve ruke“ pisati o
problemima s kojima se susreću oboljeli od ove bolesti.
Prije
ne tako davno,u doba kada sam bila student medicine, učili su nas da je celijakija
bolest „rezervirana“ za dječju dob, no danas su znanstvenici došli do
drugačijih saznanja te se prati izraziti porast postavljanja dijagnoze
celijakije i u odrasloj dobi.
Oni
koji su ponešto čitali o celijakiji,uglavnom su dolazili na informacije da je
to bolest za koju je karakteristična „alergija“ na pšenicu,raž,ječam i zob. O
čemu se zapravo radi? Celijakija je doživotna „nepodnošljivost“ jednog proteina
(prolamina) imenom gluten,koji se nalazi u žitaricama pšenici,raži i ječmu.
Osobe koje imaju genetsku predispoziciju reagiraju abnormalnim imunološkim
odgovorom kada se ovaj prolamin (gluten) nađe u probavnoj „cijevi“,odnosno
crijevima gdje izaziva oštećenje crijevnih resica i „oštećuje“ njihovu osnovnu
funkciju-„upijanje“ hranjivih tvari. Osim upalnih promijena na crijevima,gluten
može oštetiti i brojne druge organe i organske sustave zbog čega oboljeli
obično imaju veliki broj naizgled,nepovezanih simptoma, zbog čega se celijakija
i naziva „bolest s tisuću lica“. Najčešća bolesna stanja organskih sustava povezanih s celijakijom su:
ENDOKRINI SUSTAV
-šećerna
bolest
-autoimuna
bolest štitnjače
-Addisonova
bolest (insuficijencija nadbubrežne žlijezde)
-Sjogrenov
sindrom ( sindrom „suhih usta i očiju“)
-amenoreja
(izostanak menstrualnog ciklusa) i poremećaji menstrualnog ciklusa
LOKOMOTORNI SUSTAV
-reumatoidni
artritis,poliartritis
-SLE
(sistemski lupus eritematodes)
-sarkoidoza
-manjak
koštane mase (osteopenija/osteoporoza)
-osteomalacija,rahitis
(manjak vitamina D)
KRV I KRVOTVORNI
ORGANI
-anemija
(sideropenična-manjak željeza i/ili perniciozna-manjak B12 vitamina)
-trombocitopenija
(smanjena količina krvnih pločica, trombocita)
PROBAVNI SUSTAV
-intolerancija
laktoze (manjak enzima laktaze)
-insuficijencija
gušterače
-mikroskopski
kolitis
-sindrom
nadražajnog crijeva
-autoimuni
hepatitis
-primarna
biliarna ciroza i primarni sklerozirajući kolangitis (bolest žučnih putova)
NEUROLOŠKI SUSTAV
-glavobolje
i migrene
-depresije
i promjene raspoloženja
-multipla
skleroza
-neuropatija
-epilepsija
KOŽA
-dermatitis
herpetiformis (Duhringova bolest)
-alopecija
(gubitak kose)
-ulkusi
(čirevi) u usnoj šupljini
-promijene
na zubnoj caklini
OSTALO
-limfomi
-Down
sindrom
-autizam
Kao
što vidite, spisak raznoraznih bolesnih stanja koja se vezuju uz celijakiju je
„pozamašan“. Često sam znala čuti komentare „Zbog čega se ovi celijakičari
toliko bune,pa samo moraju izbjegavati pšenicu,raž,ječam i zob, neka jedu meso
i povrće??“. Dragi moji, „stvar“ je mnogo kompliciranija! Danas se gluten
„miješa i ubacuje“ gotovo svugdje,od hrane do kozmetičkih proizvoda,što nam
izrazito otežava izbjegavanje glutena (jeste li znali da ruževi za usne sadrže
gluten,pasta za zube također ?!). Također je problem popratna kontaminacija
bezglutenskih namirnica prilikom procesa proizvodnje- na pokretnim trakama na
kojima se nalazi pšenica, iza nje slijedi riža,proso ili neka druga žitarica
koja ne sadrži gluten te se kontaminira glutenom pšenice-da, i najmanja
količina glutena je dovoljna za kontaminaciju, što nam onda i „sigurne“, bezglutenske
namirnice čini „opasnima“.I kako neki misle, NE, gluten se ne može odstraniti s kontaminirane namirnice ispiranjem pod mlazom vode (nemojte misliti da je ispiranje riže,prosa,ili neke druge žitarice koja ne sadrži gluten dovoljno da bi odstranili gluten, nipošto).
Priprema
bezglutenskog obroka također treba posebnu pažnju da se izbjegne popratna
kontaminacija,stoga je objedovanje izvan vlastitog doma osobama oboljelim od
celijakije prava noćna mora. Nikada ne možemo biti dovoljno sigurni u
educiranost kuhara ili konobara koji moraju „baratati“ odvojenim prostorom i
kuhinjskim površinama za pripremu bezglutenskog obroka ili barem prikladno
pripremljen postojeći prostor ( čitaj : temeljito uklonjeni svi tragovi
glutena,što se postiže pranjem kuhinjskih površina).
Jedini
„spas“ je u prehrani deklariranim namirnicama koje ne sadrže gluten,označenim
međunarodno poznatim ( i priznatim) znakom prekriženog klasa te u okupljanju
oboljelih u različitim udrugama i grupama na društvenim mrežama gdje članovi
izmjenjuju iskustva i provode akcije o širenju saznanja o ovoj bolesti izvan
okvira udruge.
Treba paziti i na rpoizvode koji se prodaju pod zdrava hrana, ima tu svašta. Recimo ja sam mislila da je tjestenina s heljdom bezgutenska, a zapravo je heljdino brašno pomiješano s 10-20% običnog pšeničnog brašna. Od tad uvijek pročitam pažljivo etiketu s popisom sastojaka, sad se konačno moraju staviti na sve namirnice.
OdgovoriIzbrišiDa, nažalost,još uvijek se u lijepoj našoj borimo s deklaracijama. U ostalim državama europske unije ( i naravno u Americi) je jasno definirano što znači gluten free i što znak prekriženog klasa znači. Kod nas se još uvijek može naći npr. kukuruzni kruh koji onda ljudi zabunom kupuju jer misle da se u pripremi istog koristi samo kukuruzno brašno, no u komercijalno dostupnim proizvodima najčešće se bezglutensko brašno miješa s glutenskim ( pšeničnim) kakobi "finalni" proizvod ispao ugodniji oku. Oni koji se koriste bezglutenskim proizvodima i koji sami recimo kod kuće pripremaju npr. bezglutenski kruh znaju da je takvo brašno smjesa bezglutenskih brašna ( heljda, riža, soja, kukuruz...) uz bg. škrobove, različite gume (xantan i guar guma najčešće). Još samo da se svijest o ispravnim deklaracijama poveća kao i broj ljudi koji će ih ipak čitati....
OdgovoriIzbriši