utorak, 14. listopada 2014.

Celijakija za „neznalice“



Trend bezglutenskih namirnica i bezglutenske prehrane je u svakodnevnom porastu. Ovim postom bih se željela osvrnuti na bolest imenom celijakija i objasniti zašto je bezglutenski „stil života“ zapravo lijek,a ne stvar praćenja trendova.
Celijakija je moja „prijateljica“ već duži niz godina,stoga mogu „iz prve ruke“ pisati o problemima s kojima se susreću oboljeli od ove bolesti.
Prije ne tako davno,u doba kada sam bila student medicine, učili su nas da je celijakija bolest „rezervirana“ za dječju dob, no danas su znanstvenici došli do drugačijih saznanja te se prati izraziti porast postavljanja dijagnoze celijakije i u odrasloj dobi.

Oni koji su ponešto čitali o celijakiji,uglavnom su dolazili na informacije da je to bolest za koju je karakteristična „alergija“ na pšenicu,raž,ječam i zob. O čemu se zapravo radi? Celijakija je doživotna „nepodnošljivost“ jednog proteina (prolamina) imenom gluten,koji se nalazi u žitaricama pšenici,raži i ječmu. Osobe koje imaju genetsku predispoziciju reagiraju abnormalnim imunološkim odgovorom kada se ovaj prolamin (gluten) nađe u probavnoj „cijevi“,odnosno crijevima gdje izaziva oštećenje crijevnih resica i „oštećuje“ njihovu osnovnu funkciju-„upijanje“ hranjivih tvari. Osim upalnih promijena na crijevima,gluten može oštetiti i brojne druge organe i organske sustave zbog čega oboljeli obično imaju veliki broj naizgled,nepovezanih simptoma, zbog čega se celijakija i naziva „bolest s tisuću lica“. Najčešća bolesna stanja organskih sustava  povezanih s celijakijom su:

ENDOKRINI SUSTAV
-šećerna bolest
-autoimuna bolest štitnjače
-Addisonova bolest (insuficijencija nadbubrežne žlijezde)
-Sjogrenov sindrom ( sindrom „suhih usta i očiju“)
-amenoreja (izostanak menstrualnog ciklusa) i poremećaji menstrualnog ciklusa

LOKOMOTORNI SUSTAV
-reumatoidni artritis,poliartritis
-SLE (sistemski lupus eritematodes)
-sarkoidoza
-manjak koštane mase (osteopenija/osteoporoza)
-osteomalacija,rahitis (manjak vitamina D)

KRV I KRVOTVORNI ORGANI
-anemija (sideropenična-manjak željeza i/ili perniciozna-manjak B12 vitamina)
-trombocitopenija (smanjena količina krvnih pločica, trombocita)

PROBAVNI SUSTAV
-intolerancija laktoze (manjak enzima laktaze)
-insuficijencija gušterače
-mikroskopski kolitis
-sindrom nadražajnog crijeva
-autoimuni hepatitis
-primarna biliarna ciroza i primarni sklerozirajući kolangitis (bolest žučnih putova)

NEUROLOŠKI SUSTAV
-glavobolje i migrene
-depresije i promjene raspoloženja
-multipla skleroza
-neuropatija
-epilepsija

KOŽA
-dermatitis herpetiformis (Duhringova bolest)
-alopecija (gubitak kose)
-ulkusi (čirevi) u usnoj šupljini
-promijene na zubnoj caklini

OSTALO
-limfomi
-Down sindrom
-autizam

Kao što vidite, spisak raznoraznih bolesnih stanja koja se vezuju uz celijakiju je „pozamašan“. Često sam znala čuti komentare „Zbog čega se ovi celijakičari toliko bune,pa samo moraju izbjegavati pšenicu,raž,ječam i zob, neka jedu meso i povrće??“. Dragi moji, „stvar“ je mnogo kompliciranija! Danas se gluten „miješa i ubacuje“ gotovo svugdje,od hrane do kozmetičkih proizvoda,što nam izrazito otežava izbjegavanje glutena (jeste li znali da ruževi za usne sadrže gluten,pasta za zube također ?!). Također je problem popratna kontaminacija bezglutenskih namirnica prilikom procesa proizvodnje- na pokretnim trakama na kojima se nalazi pšenica, iza nje slijedi riža,proso ili neka druga žitarica koja ne sadrži gluten te se kontaminira glutenom pšenice-da, i najmanja količina glutena je dovoljna za kontaminaciju, što nam onda i „sigurne“, bezglutenske namirnice čini „opasnima“.I kako neki misle, NE, gluten se ne može odstraniti s kontaminirane namirnice ispiranjem  pod mlazom vode (nemojte misliti da je ispiranje riže,prosa,ili neke druge žitarice koja ne sadrži gluten dovoljno da bi odstranili gluten, nipošto).
Priprema bezglutenskog obroka također treba posebnu pažnju da se izbjegne popratna kontaminacija,stoga je objedovanje izvan vlastitog doma osobama oboljelim od celijakije prava noćna mora. Nikada ne možemo biti dovoljno sigurni u educiranost kuhara ili konobara koji moraju „baratati“ odvojenim prostorom i kuhinjskim površinama za pripremu bezglutenskog obroka ili barem prikladno pripremljen postojeći prostor ( čitaj : temeljito uklonjeni svi tragovi glutena,što se postiže pranjem kuhinjskih površina).
Jedini „spas“ je u prehrani deklariranim namirnicama koje ne sadrže gluten,označenim međunarodno poznatim ( i priznatim) znakom prekriženog klasa te u okupljanju oboljelih u različitim udrugama i grupama na društvenim mrežama gdje članovi izmjenjuju iskustva i provode akcije o širenju saznanja o ovoj bolesti izvan okvira udruge.

                                      


2 komentara:

  1. Treba paziti i na rpoizvode koji se prodaju pod zdrava hrana, ima tu svašta. Recimo ja sam mislila da je tjestenina s heljdom bezgutenska, a zapravo je heljdino brašno pomiješano s 10-20% običnog pšeničnog brašna. Od tad uvijek pročitam pažljivo etiketu s popisom sastojaka, sad se konačno moraju staviti na sve namirnice.

    OdgovoriIzbriši
  2. Da, nažalost,još uvijek se u lijepoj našoj borimo s deklaracijama. U ostalim državama europske unije ( i naravno u Americi) je jasno definirano što znači gluten free i što znak prekriženog klasa znači. Kod nas se još uvijek može naći npr. kukuruzni kruh koji onda ljudi zabunom kupuju jer misle da se u pripremi istog koristi samo kukuruzno brašno, no u komercijalno dostupnim proizvodima najčešće se bezglutensko brašno miješa s glutenskim ( pšeničnim) kakobi "finalni" proizvod ispao ugodniji oku. Oni koji se koriste bezglutenskim proizvodima i koji sami recimo kod kuće pripremaju npr. bezglutenski kruh znaju da je takvo brašno smjesa bezglutenskih brašna ( heljda, riža, soja, kukuruz...) uz bg. škrobove, različite gume (xantan i guar guma najčešće). Još samo da se svijest o ispravnim deklaracijama poveća kao i broj ljudi koji će ih ipak čitati....

    OdgovoriIzbriši