nedjelja, 12. listopada 2014.

ALERGIJA VS INTOLERNACIJA




U ovom tekstu želja nam je da savladamo pojmove „alergija na hranu“ i „intolerancija na hranu“ (alimentarna intolerancija) i „alimentarna preosjetljivost“. Bitno je razlikovati ova tri pojma, obzirom da se alergijske reakcije na hranu manifestiraju puno težom kliničkom slikom (simptomima) i ponekad mogu ugroziti život. Dakle, krenimo redom…

ALERGIJA NA HRANU

Alergijske reakcije na hranu se mogu podijeliti na toksične i netoksične. Toksične reakcije se javljaju nakon ingestije hrane zagađene bakterijama ili nekim drugim toksinima (otrovima).
Netoksične reakcije se javljaju u preosjetljivih osoba i posredovane su imunološkim sustavom pojedinca,odnosnu protutijelima, točnije imunoglobulinom E (IgE). Ponekad mogu biti i „non IgE“,odnosno ne posredovane imunoglobulinom E.
Alergija je nasljeđena sklonost imunološkog sustava koji preosjetljivošću reagira na određene tvari,a u kontaktu s alergenima, može se,ali i ne mora razviti alergijska reakcija (šo govori o povezanosti genetske predispozicije i utjecaja okoline,u ovom slučaju hrane). Alergija je dakle, prekomjerna reakcija imunološkog (obrambenog)sustava u ponovljenom doticaju s alergenom u predisponirajućih pojedinaca-tijelo prepoznaje alergen kao nešto „tuđe“ i nastoji se „zaštititi“ te dolazi do reakcije između alergena (najčešće je to bjelančevina iz hrane) i antitijela (bjelančevine koje „stvara“ naš imunološki sustav). Prilikom ove reakcije dolazi do stvaranja imunoglobulina, najčešće Imunoglobulina E (IgE) koji daljnjim reakcijama dovodi do brzog oslobađanja velike količine histamina, opet jedne „zločeste“ tvari koja je kriva za brojne simptome u i na našem tijelu nakon što nešto „krivo pojedemo“.
Najčešći simptomi (tegobe) su:
gastrointestinalni (probavni) simptomi: mučnina, povraćanje, bol u trbuhu, proljev
kožni simptomi: urtikarija,  svrbež, dermatitis
opći i najteži simptomi: hipotenzija (pad krvnog tlaka), bronhospazam (sužavanje bronha), anafilaktični šok
Pojava alergija na hranu mijenja se s dobi,a mijenjaju se i alergeni koji je izazivaju. Češće su u prvim godinama života, zbog nedovoljno razvijenog imunološkog sustava djece. Kod djece češće su alergije na mlijeko, kikiriki, jaja, soju, pšenicu, morsku ribu, dok su kod odraslih češće alergijske reakcije na koštunjavo voće i plavu ribu.
Alergije na hranu mogu se javiti u bilo kojoj životnoj dobi,a javit će se češće u osoba koje već imaju sklonost alergijama na neke druge tvari ,tzv.atopičari.
U liječenju alergija na hranu, najčešće se koristi eliminacijska dijetoterapija,odnosno isključivanje određene hrane iz prehrane. Ovdje treba napomenuti, da i minimalni dio hrane koja sadrži alergene može izazvati simptome alergije.

INTOLERANCIJA NA HRANU (ALIMENTARNA INTOLERANCIJA,PREOSJETLJIVOST NA HRANU)
 Alimentarne intolerancije mogu imati sličnu simptomatologiju kao i alergija na hranu,mada bez „životno „ ugrožavajuće kliničke slike. Simptomi se javljaju nekoliko minuta do nekoliko sati nakon ingestije određene namirnice (najčešće se radi o vremenskom intervalu od 1-2 sata). Ovdje je bitno napomenuti da u nastajanju simptoma nije uključen imunološki sustav, nego su simptomi posljedica nedostatka određenog enzima ili kemijske tvari za uključenih u probavnu hrane. Jedna od najčešćih intolerancija je intolerancija na laktozu,a javlja se zbog deficita (manjka) enzima laktoze u tankom crijevu zbog čega je onemogućena razgradnja mliječnog šećera (laktoze). A
PP
PREOSJETLJIVOST NA HRANU (SASTOJKE HRANE) I TESTOVI ALIMENTARNE PREOSJETLJIVOSTI (INTOLERANCIJE)

Preosjetljivost na hranu,odnosno na namirnice ili sastojke hrane izaziva kaskadu imunološkog odgovora u našem organizmu i najčešće dolazi do aktivacije imunoglobulina IGg,odnosno do aktivacije „subpopulacija“ imunolobulina G,točnije IGg1 iIGg4. Ono što se „mjeri“ je zapravo IGg4 iz naše krvi,što bi značilo da se „kvanitificira“ količina imunološke reakcije oraganizma (najčešće je to „kronična“ reakcija) koju izazivaju određene namirnice. Takav test dokazuje preosjetljivost na hranu,stoga je pravi naziv za takav test „Test preosjetljivosti  na hranu“,bez obzira što se u našem žargonu uvažio naziv „Test intolerancije“ što je zapravo neispravno.
Jedini ispravni način da dobijete ispravne rezultate ovakvog testiranja je da Vam se „izvadi“ malo krvi te da se odredi (brojem) količina IGg4,sve ostalo nije prihvatljivo niti klinički relevantno.
Danas postoje brojne klinike,poliklinike i slične zdravstvene ustanove koje nude ovaj način testiranja. U ponudi imaju nekoliko „paleta“ namirnica,od 88 namirnica do mnogo većeg broja namirnica,što onda poskupljuje samu pretragu.
Ovim tekstom sam zapravo željela upozoriti sve one koje u budućnosti planiraju učiniti jedan od ovih testova, da se obavezno informiraju o kakvoj vrsti testa se radi,na koji način se sprovodi te da li je završni rezultat kvantificiran,odnosno izražen točno brojem i mjernom jedinicom,a ne samo u formi „semafora“ (prikaz crvene, žute ,naranđaste i zelene boje). Nikako ne preporučam činiti testove preosjetljivosti na hranu koje se nude kao „najpovoljniji“,a testira se samo kosa ili recimo određene točke na tijelu jer je to definitivno nepotrebno bacanje novaca,a planiranje prehrane temeljeno na ovakvom nalazu neće dugoročno dati adekvatnog poboljšanja Vaših tegoba.

         


Nema komentara:

Objavi komentar