Melat-moj najbolji prijatelj u borbi s prehladom

Konačno smo dočekali i snijeg. Neki se raduju, neki su pak,poput mene, malo ljuti radi čišćenja snježnog pokrivača i spoznaje kako nešto lijepo poput snijega u našem kraju može izazvati blagi kolaps svakodnevnih aktivnosti. No, zasigurno ćemo se složiti oko jedne stvari-zimski mjeseci su ko stvoreni da se „zaradi“ prehlada, gripa ili neka druga infekcija respiratornog (dišnog) sustava. Kako me je moj fakultetski profesor učio, povećan je rizik prehladi u bilo kojoj situaciji kada je razlika temperature naše okoline od 10 stupnjeva i više ( promijena temperature naše okoline). Obzirom da je u kući „čista“ dvadesetpetica, a vani „oko nule“, mislim da je vrijeme za papanje melata.

Kao što većina Vas, koji čitate moje postove, znate da mi „klasična kemija“ nije prva na liniji obrane i liječenja bolesti, danas ću Vas upoznati s jednim tako jednostavnim,a učinkovitim „preparatom“ pod imenom melat.

Melat je zapravo „smjesa“ meda i eteričnih ulja za oralnu upotrebu. Da, da, dobro ste pročitali,to se papa! Znam da se u našim krajevima baš ne prakticira oralna upotreba eteričnih ulja (za razliku od ostalih europskih država),ali morate znati da eterična ulja, uzeta oralnim putem mogu djelovati na bilo koji ciljani organ. Sada ćete se pitati zašto baš med? Eterična ulja mogu se koristiti ( i koriste se) i na šećeru (kocka šećera) ili sladu žitarica,ali ako se samo prisjetimo svih onih dobrobiti koje našem organizmu pruža med, vjerojatno ćete se složiti samnom da je ipak med bolji izbor.

Što se tiče izbora meda, može se koristiti bilo koji. Ja osobno volim,za pripremu melata, koristiti med eukaliptusa ili narančinog cvijeta.

Eterična ulja koja koristim su u prvom redu ona sa antimikrobnim svojstvima,odnosno Ravensara (Cinnamomm camphora), Čajevac ( Melaleuca alternifolia) i Eukaliptus radiata (Eucalyptus radiata). Naravno, obavezno koristim certificirana eterična ulja, nipošto ona kupljena u supermarketima ili drogerijama (njih koristim za difuzer ili aromatsku lampicu).

Eto, ovako pripremljena „smjesa“ se naziva melat. Koristim ga nekoliko godina i  zaista mogu reći da djeluje!

Iskreno preporučam da isprobate i Vi „mojeg“ priajtelja,kada zamjetite njegovu dobrobit,postat će „conditio sine qua non“ i u Vašoj „kućnoj apoteci“.

Ipak, moram napomenuti,ukoliko nemate dovoljno znanja iz fitoaromaterapije, nemojte se upuštati u „homemade“ izradu ovakvog pripravka,radije zamolite magistra/magistru  farmacije (koji jednako tako mora imati barem minimalno znanje iz fitoaromaterapije) da za Vas izradiovaj čarobni pripravak!

                                             

Kada su nadbubrežne žlijezde iscrpljene

Vjerujem da ste čuli za nadbubrežne žlijezde koje su smještene na našim bubrezima. Za one koje ne znaju,jedna od ključnih uloga nadbubrežnih žlijezda je produkcija hormona, i to spolnih hormona,adrenalina te kortizola,koji se još naziva  i hormon „stresa“. Jasno je ,iz samog naziva, da se ovaj hormon stvara u suvišku tijekom stresnih situacija. Obzirom da je današnja svakodnevnica prepuna takvih stresnih situacija, naše  nadbubrežne žlijezde rade punom parom kako bi adekvatno prilagodile naš organizam na takvu situaciju. Ipak, dugotrajan stres, tzv. „kronični“ stres može oslabiti funkciju nadbubrežnih žlijezda.

U medicini je „slaba“ funkcija nadbubrežne žlijezde definirana kao bolest po imenu Adisonova bolest, ,no novija istraživanja su ukazala da postoje brojne osobe koje ne boluju od ove bolesti,a opet imaju „iscrpljenu“ funkciju nadbubrežnih žlijezda i tako je postavljen novi entitet: Iscrpljenost nadbubrežnih žlijezda ( „adrenal fatique syndrome“). Ovaj sindrom ide „ruku uz ruku“ sindromu kroničnog umora,koji se polagano počeo pronalaziti „mjesto pod Suncem“ i u tradicionalnoj medicini.

Najčešći uzroci oslabljene funkcije nadbubrežne žlijezde jesu:

-manjak sna ( kvantitativno i kvalitativno)

-loša ishrana (manjak nutrijenata)

-prekomjerna konzumacija tzv. stimulanasa nadbubrežnih žlijezdi ( rafinirani šećer i kavovine)

-intenzivan i iscrpljujući dnevni ritam

-sindrom pretreniranosti (kod sportaša i rekreativaca)

-manjak odmora

Mislim da je scenario poznat svima: radimo od „jutra do mraka“, nekvalitetno ( i malo) spavamo, konzumiramo minimalno dvije šalice kave dnevno, jedemo samo jedan obrok dnevno,a za „nadopunu“ energije uvijek grickamo nešto slatko i sve to pomalo (i sigurno) iscrpljuje naše nadbubrežne žlijezde i naš organizam.

Kada pretjeramo s stresnim aktivnostima, naš organizam se postavlja u obrambeni „mode“ koji je kodiran tako da nam osigura dodatnu energiju za preživljavanje. Prva reakcija je aktiviranje (dodatno) stresnog hormona, kortizola koji je „dizajniran“ za preživljavanje u kritičnim situacijama.Njegova aktivnost se ogledava u svim „akcijama“ osiguravanja dodatne energije: povećava šećer u krvi, suprimira imunološki sustav i započinje s procesom razgradnje „rezervi“ ugljikohidrata i proteina kao osnovnog goriva.Ukoliko ova „akcija spašavnja“ postane svakodnevna i kronična, može doći do razvoja šećerne bolesti,slabljenja imunološkog sustava, gubitka mišićne mase te do slabljenja funkcije nadbubrežnih žlijezda.

Znaci oslabljene funkcije nadbubrežnih žlijezda su:

-izraziti (kronični) umor pri uobičajenim aktivnostima koje nisu ranije izazivale umor

-bolovi u mišićima

-pojačano znojenje nakon minimalnih fizičkih aktivnosti

-nizak krvni tlak

-nizak šećer u krvi

-izrazita potreba za slanom i slatkom hranom

-malaksalost, nervoza, vrtoglavica nakon preskakanja obroka

-vrtoglavica prilikom naglog ustajanja

-poremećaj kvalitete i kvantitete sna

-slab i nizak libido

-poremećaji u funkciji štitne žlijezde

-gubitak kose

-učestale (novonastale) alergije na brojne alergene

-tamni podočnjaci

-palpitacije (osjećaj „lupanja“ srca)

-pojačana sklonost infekcijama (respiratorne, urogenitalne…)

Obzirom da je ovo stanje još jedno od onih koje nije priznato od strane konvencionalne medicine, još niti jedan od testova za procijenu ovog stanja nije dostupan. Naravno, vrijednosti hormona se mogu „izmjeriti“ laboratorijskim testiranjem krvi,pa ukoliko se pronađete u navedenim simptomima, popričajte s Vašim liječnikom i zamolite da Vam izmjeri vrijednosti krvnog tlaka te šećera u krvi. Bilo bi idealno ukoliko je moguće učiniti i navedene vrijednosti hormona (laboratorijske pretrage krvi).

Što možete učiniti sami:

Bitno je znati da nadbubrežne žlijezde nisu uzrok ovog stanja, one su se samo našle „na liniji vatre“. Dakle, treba riješavati osnovni problem, a to je STRES!

Nastojete „reprogramirati“ svoje dnevne obaveze,posvetitie više vremena sebi i nastojte se dovoljno odmoriti.

 Slijedi nekoliko „tips & tricks“:

-nastojte otići na spavanje svaku večer u isto doba i to preferirano do 22 sata (bitno je osigurati organizmu dovoljno sna; ekstra bodovi ako otiđete na spavanje prije ponoći!)

-priuštite si odmor i relaksaciju svakodnevno ( joga, mediatacija, gledanje omiljenog filma, topla kupka…)

-ne pretjerujte s fizičkim treningom! Vježbanje je O.K,ali pretreniranost nikako!.

-jedite dovoljno kvalitetnih proteina ( ukoliko zatreba kao međuobrok koristite proteinske „shakove“ proteina sirutke ( „Whey“ proteini) ili proteinske pločice

-izbjegavajte kavu i kavovine ,proizvode od rafiniranog šećera i alkohol

-koristite adaptogene biljke ( Ginseng, Rhodiola, Noni)

-unosite dovoljne količine vitamina B (ukoliko treba suplementirajte dodacima prehrani- vitamini B kompleksa)

-obavezno započnite s korištenjem preparata omega 3 masnih kiselina ili „pojačajte“ konzumiranje plave ribe

-konzumirajte dovoljno vode, po mogućnosti fltrirane vode,a kavu zamijenite  zelenim čajem.

                                                         

CALPROTECTIN- novi test za dokazivanje upalnih bolesti crijeva

Kako se u današnje vrijeme prati izraziti porast crijevnih oboljenja i crijevnih tegoba uopće, već se duže razmišljalo o testu koji će moći razlučiti patološke promijene na crijevima od onih funkcionalnih. Da podsjetim, „crijevne“ tegobe su jako slične za gotovo svu „crijevnu problematiku“. Od poremećaja u dinamici stolice,do promijene u koegzistenciji stolice(proljevi,opstipacija),pojave različitih primjesa u stolici (sluz,u težim slučajevima krv),nadutosti, gubitka tjelesne težine,maldigestije,malnutricije.Sve su to tegobe koje bi mogle govoriti u prilog „crijevne problematike“.

Treba razlikovati dvije osnovne grupe poremećaja/oboljenja. Kao prvo su organska oboljenja, odnosno  upalne bolesti crijeva, grupa bolesti pod koju svrstavamo Ulcerativni kolitis i Crohnovu bolest kao i druge kolitise. Ovo su ozbiljne crijevne bolesti koje zahtijevaju intenzivirano medikamantozno liječenje i modifikaciju higijensko-dijetetskog režima. U drugu grupu bolesti spadaju tzv. funkcionalni poremećaji,odnosno sindrom nadražajnog crijeva ( iritabilni kolon),koji u podlozi ima „dizbalans“ osovine „mozak-crijevo“, i kod kojeg nema značajnije patologije (bolesti) crijevnog epitela ( za razliku od upalnih bolesti crijeva), nego se zapravo radi o jednom „dosadnom“ sindromu ( u pravom smislu riječi „pain int he ass“) kod kojeg se izmjenjuju periodi opstipacije s proljevom. Ovaj sindrom značajno ograničava radnu sposobnost osobe i jedan je od vodećih uzroka bolovanja u SAD ( za one koji žele više znati o sindromu nadražajnog crijeva, vidjeti moj tekst na tu temu).

Obzirom da ove dvije grupe bolesti/stanja imaju slične tegobe,obično  se takve bolesnike upućuje na cijelu paletu gastroenteroloških pretraga (kolonoskopija, rektoskopija,EGDS-ezofagogastroduodenoskopija i sl) temeljem nalaza kojih se isključuje ili potvrđuje jedna od ranije postavljenih radnih dijagnoza.

Kako bi se „olakšala“ dijagnostika crijevnih bolesti, u zadnje vrijeme se i u našoj zemlji počeo primjenjivati test CALPROTECTIN.

O čemu se zapravo radi?

Calprotectin je jedan protein koji se nalaze u našim stanicama imunološkog sustava

 ( većim dijelom u neutrofilnim granulocitima te nešto manje u monocitima,odnosno makrofazima). Ovaj protein je izoliran u serumu,slini,cerebrospinalnom likvoru („tekućina“ koja se nalazi  oko naših moždanih stanica i leđne moždine), urinu i stolici. U dijagnostici crijevnih bolesri najinteresantniji je calprotectin izoliran iz stolice.

Kako stvar funkcionira?

Ukoliko dolazi do upalnog procesa u crijevima ,calprotectin se oslobađa degranulacijom iz ranije spomenutih neutrofilnih granulocita (zbog oštećene crijevne mukoze-sluznice) i njegova koncentracija raste što upućuje na prisustvo „težeg“ upalnog procesa u crijevnom epitelu. Znači,ukoliko je vrijednost calprotectina u stolici jako povišena od referentnih vrijednosti,radi se o upalnoj bolesti crijeva.

Kod sindroma nadražajnog crijeva zabilježene su povišene koncentaracije calprotectina,ali su one signifikantno niže od vrijednosti calprotectina kod upalnih bolesti crijeva. Vrijednosti calprotectina su povišene i kod kolorektalnog kacrinoma ( tumor „završnog“ dijela crijeva). Također dinamika calprotectina se koristi kao jedan od indeksa aktivnosti upale kod upalnih bolesti crijeva.

Lažno pozitivni nalazi

Postoje određena stanja koja nisu crijevna oboljenja,ali ipak su zabilježene povišene vrijednosti calprotectina. U prvom redu se radi o infekcijama gornjih respiratornih (dišnih) putova,gdje se predpostavlja da dolazi do ingestije sluzi koja sadrži calprotectin te dovodi do porasta koncentracije istog u stolici.Također su zabilježene povišene vrijednosti calprotectina kod osoba koje koriste velike količine NSAID

( nesteroidni antireumatici tipa „Voltaren“, „Brufen“ i sl) te kod korištenja IPP-a, blokatora protonske pumpe tipa omeprazol,pantoprazol ( Controloc, Emanera i sl).

                                               

Kurkumin-moja iskustva

Vjerujem da ste već dosta toga čuli (li čitali) o kurkumi,tom „čarobnom“ začinu koji daje predivnu žućkastu boju jelima. Da je kurkuma više od samog začina,uspjela sam se uvjeriti,kako to narod kaže „na svojoj koži“.

Unazad godinu dana,zahvaljujući svojem učitelju fitoaromaterapije i prijatelju Striboru Markoviću, upoznala sam kurkumin kao jedan od aktivnih sastojaka kurkume. Jedna od indikacija, koja je meni bila najinteresantnija , bila je i sindrom propusnog crijeva te sindrom nadražajnog crijeva („ IBS- irritbale bowel syndroma“). Obzirom da moja gastrointestinalni sustav i ja nismo baš na „ti“ ,odlučila sam dati priliku toj biljčici u svojim „pregovorima“ s probavnim sustavom. Preporučena doza kurkumina (nema smisla koristiti bilo kakav lijek, bilo biljnog  ili „sintetskog“ podrijetla koji nije u adekvatnoj dozi,odnosno u onoj koja će odraditi pozitivan učinak) je „spravljena“ u obliku kapsula ( suhi standardizirani ekstrakt kurkumina) ili EPS-a. Moja malenkost se odlučila za kapsule. Preporučena doza je 2-3 puta po jednu kapsulu (1 kapsula sadrži 500 mg kurkumina). Tijekom dva mjeseca držala sam se propisane doze,no nakon toga sam počela „fušariti“ i počela koristiti samo jednu kapsulu. I eto, sada, nakon više od šest mjeseci kure kurkumina, mogu zaista reći : Hvala kurkumo, Hvala Stribore!!

Što se to toliko lijepoga desilo da sam toliko oduševljena? Krenimo redom: nestala je ona ogavna nadutost koja me pratila gotovo nakon svakog obroka, povremene žgaravice su gotovo nestale i ono što je najbitniji ( i najobjektivniji) parametar, moj CRP (C-reaktivni protein,jedan od „najsenzibilnijih“ parametara upale) se konačno umanjio i spustio na jedinicu (ovo je valjda jedina jedinica u životu koja me toliko razveselila!!).

Preporučila sam kurkumin svojim poznanicima i pacijentima koji imaju simptomatologiju sindroma propusnog crijeva ili nadražajnog crijeva i povratne informacije su jako pozitivne, što me jako veseli.

Često me pitaju da li djeca smiju koristiti kurkumin.Odgovor je pozitivan, samo u slučaju djece preporučam korištenje EPS-a kurkumina (doza je 2 x 5 ml) obzirom da su EPS pripravci (za one koji ne znaju) u tekućem stanju,slični sirupu,što će olakšati u„pregovorima“ s djecom.

Moram napomenuti, da za „ljekovite učinke“ kurkume nije dovoljno trpati „šleper“ kurkume kao začina u svoja jela, nego koristiti navedene pripravke koji u sebi sadrže adekvatnu količinu kurkumina.

Za one koji žele pročitati jedan od kvalitenijih članka na temu kurkume i kurkumina slijedi link :)

 http://www.naturala.hr/kurkuma-sto-o-zlatnom-zacinu-kaze-znanost/2860/