Vjerujem da
ste čuli za nadbubrežne žlijezde koje su smještene na našim bubrezima. Za one
koje ne znaju,jedna od ključnih uloga nadbubrežnih žlijezda je produkcija
hormona, i to spolnih hormona,adrenalina te kortizola,koji se još naziva i hormon „stresa“. Jasno je ,iz samog naziva,
da se ovaj hormon stvara u suvišku tijekom stresnih situacija. Obzirom da je
današnja svakodnevnica prepuna takvih stresnih situacija, naše nadbubrežne žlijezde rade punom parom kako bi
adekvatno prilagodile naš organizam na takvu situaciju. Ipak, dugotrajan stres,
tzv. „kronični“ stres može oslabiti funkciju nadbubrežnih žlijezda.
U medicini
je „slaba“ funkcija nadbubrežne žlijezde definirana kao bolest po imenu
Adisonova bolest, ,no novija istraživanja su ukazala da postoje brojne osobe
koje ne boluju od ove bolesti,a opet imaju „iscrpljenu“ funkciju nadbubrežnih
žlijezda i tako je postavljen novi entitet: Iscrpljenost nadbubrežnih žlijezda
( „adrenal fatique syndrome“). Ovaj sindrom ide „ruku uz ruku“ sindromu
kroničnog umora,koji se polagano počeo pronalaziti „mjesto pod Suncem“ i u
tradicionalnoj medicini.
Najčešći uzroci oslabljene funkcije
nadbubrežne žlijezde jesu:
-manjak sna
( kvantitativno i kvalitativno)
-loša
ishrana (manjak nutrijenata)
-prekomjerna
konzumacija tzv. stimulanasa nadbubrežnih žlijezdi ( rafinirani šećer i
kavovine)
-intenzivan
i iscrpljujući dnevni ritam
-sindrom
pretreniranosti (kod sportaša i rekreativaca)
-manjak
odmora
Mislim da je scenario poznat svima: radimo od „jutra do mraka“,
nekvalitetno ( i malo) spavamo, konzumiramo minimalno dvije šalice kave dnevno,
jedemo samo jedan obrok dnevno,a za „nadopunu“ energije uvijek grickamo nešto
slatko i sve to pomalo (i sigurno) iscrpljuje naše nadbubrežne žlijezde i naš
organizam.
Kada
pretjeramo s stresnim aktivnostima, naš organizam se postavlja u obrambeni „mode“
koji je kodiran tako da nam osigura dodatnu energiju za preživljavanje. Prva
reakcija je aktiviranje (dodatno) stresnog hormona, kortizola koji je „dizajniran“
za preživljavanje u kritičnim situacijama.Njegova aktivnost se ogledava u svim
„akcijama“ osiguravanja dodatne energije: povećava šećer u krvi, suprimira
imunološki sustav i započinje s procesom razgradnje „rezervi“ ugljikohidrata i
proteina kao osnovnog goriva.Ukoliko ova „akcija spašavnja“ postane svakodnevna
i kronična, može doći do razvoja šećerne bolesti,slabljenja imunološkog
sustava, gubitka mišićne mase te do slabljenja funkcije nadbubrežnih žlijezda.
Znaci oslabljene funkcije
nadbubrežnih žlijezda su:
-izraziti
(kronični) umor pri uobičajenim aktivnostima koje nisu ranije izazivale umor
-bolovi u
mišićima
-pojačano
znojenje nakon minimalnih fizičkih aktivnosti
-nizak krvni
tlak
-nizak šećer
u krvi
-izrazita
potreba za slanom i slatkom hranom
-malaksalost,
nervoza, vrtoglavica nakon preskakanja obroka
-vrtoglavica
prilikom naglog ustajanja
-poremećaj
kvalitete i kvantitete sna
-slab i
nizak libido
-poremećaji
u funkciji štitne žlijezde
-gubitak
kose
-učestale
(novonastale) alergije na brojne alergene
-tamni
podočnjaci
-palpitacije
(osjećaj „lupanja“ srca)
-pojačana
sklonost infekcijama (respiratorne, urogenitalne…)
Obzirom da
je ovo stanje još jedno od onih koje nije priznato od strane konvencionalne
medicine, još niti jedan od testova za procijenu ovog stanja nije dostupan.
Naravno, vrijednosti hormona se mogu „izmjeriti“ laboratorijskim testiranjem
krvi,pa ukoliko se pronađete u navedenim simptomima, popričajte s Vašim
liječnikom i zamolite da Vam izmjeri vrijednosti krvnog tlaka te šećera u krvi.
Bilo bi idealno ukoliko je moguće učiniti i navedene vrijednosti hormona
(laboratorijske pretrage krvi).
Što možete
učiniti sami:
Bitno je
znati da nadbubrežne žlijezde nisu uzrok ovog stanja, one su se samo našle „na
liniji vatre“. Dakle, treba riješavati osnovni problem, a to je STRES!
Nastojete
„reprogramirati“ svoje dnevne obaveze,posvetitie više vremena sebi i nastojte
se dovoljno odmoriti.
Slijedi nekoliko „tips & tricks“:
-nastojte
otići na spavanje svaku večer u isto doba i to preferirano do 22 sata (bitno je
osigurati organizmu dovoljno sna; ekstra bodovi ako otiđete na spavanje prije
ponoći!)
-priuštite
si odmor i relaksaciju svakodnevno ( joga, mediatacija, gledanje omiljenog
filma, topla kupka…)
-ne
pretjerujte s fizičkim treningom! Vježbanje je O.K,ali pretreniranost nikako!.
-jedite
dovoljno kvalitetnih proteina ( ukoliko zatreba kao međuobrok koristite
proteinske „shakove“ proteina sirutke ( „Whey“ proteini) ili proteinske pločice
-izbjegavajte
kavu i kavovine ,proizvode od rafiniranog šećera i alkohol
-koristite
adaptogene biljke ( Ginseng, Rhodiola, Noni)
-unosite
dovoljne količine vitamina B (ukoliko treba suplementirajte dodacima prehrani-
vitamini B kompleksa)
-obavezno
započnite s korištenjem preparata omega 3 masnih kiselina ili „pojačajte“
konzumiranje plave ribe
-konzumirajte
dovoljno vode, po mogućnosti fltrirane vode,a kavu zamijenite zelenim čajem.
Nema komentara:
Objavi komentar