Nutritivne (prehrambene) alergije

Alergijska reakcija na određene namirnice se manifestira simptomima (tegobama) neposredno prije konzumiranja,tijekom konzumiranja te nakon konzumiranja određene namirnice ili sastojka namirnice na koji je određeni pojedinac alergičan,odnosno koja dovodi do promptne aktivacije imunološkog odgovora. U stvarnosti, „pravih“ alergijskih reakcija (kada dolazi do aktivacije imunološkog sustava) nema puno.  Češće se javljaju simptomi (tegobe) koje nisu povezane s imunološkim sustavom, već su uzrokovane preosjetljivošću na određeni sastojak  namirnice ili alimentarnom intolerancijom (za one koje žele obnoviti svoje znanje o razlikovanju ovih reakcijama,preporučujem pročitati moje ranije tekstove).

Alergije na hranu ( nutritivne alergije) se najčešće klasificiraju kao IgE posredovane (npr.anafilaksija zbog alergije. na kikiriki) ili ne IgE posredovana ( npr. celijakija ,kada druge imunološke stanice sudjeluju u imunološkom odgovoru)
Tijekom alergijske reakcije na određenu namirnicu, dolazi do „uzbune“ imunološkog sustava,kada isti dotičnu namirnicu prepoznaje kao nešto strano organizmu te započne stvaranje imunoglobulina klase E (IgE) koji imaju zadaću da „napadnu“ dotično „strano tijelo“.Slijedeći puta pri konzumaciji te dotične namirnice,ti specifični IgE se vežu za namirnicu i započinju alergijsku reakciju oslobađanja upalnih medijatora koji izazivaju alergijsku reakciju.

Incidencija alergijskih reakcija na hranu je rijetka pojava,i izraženija je u djece. Alergijske reakcije IgE posredovane su slijedeće: anafilaksija (35 %), pogoršanje atopijskog dermatitisa u djece (37 %), urtikarija i angioedem (20 %) te pogoršanje simptoma astme u djece ( 5%). Također su mogući i slijedeći simptomi: svrbež  područja oko usta, različite manifestacije od strane gastrointestinalnog trakta, simptomi tipa curenje iz nosa.

Simptomi alergija u djetinjstvu mogu bit izraziti, no oni najčešće nestaju tijekom  rasta. Mnoga djeca sa različitim alergijama na hranu u ranom djetinjstvu,kasnije ne ispoljavaju te simptome.Najčešće se radi o alergijama na mlijeko i mliječne proizvode, jaja,pšenicu i soju, dok alergije na  kikiriki, orašaste plodove i morske plodove rijetko isčeznu.Prije ponovnog uvođenja dotičnih alergena u prehranu preporuča se ponovit alergološko testiranje.

Najčešći izvori nutritivnih alergija

1. Kravlje mlijeko: jedna od najčešćih alergija u dječjoj dobi koja regredira tijekom rasta je upravo na sastojke kravljeg mlijeka .Kravlje mlijeko sadrži više od 20 proteina i to 80 % kazein i 20 % ne kazeinskih proteina, beta –laktoglobulina,alfa –laktalbumina, kravljeg imunoglobulina i serumskih albumina. Pasterizacija ne denaturira ove proteine.
Prema znanstvenicima, kozje mlijeko nije dobra alternativa kravljem mlijeku jer sadrži slične alergne kravljem mlijeku i može izazvati alergijske reakcije u predisponiranih pojedinaca. S druge strane, hidrolizati proteina bi mogli biti dobra alternativa, obzirom da sadrže proteine koji su „pocijepkani“ i stoga ne bi trebali izazivati alergijske reakcije. Preporučena zamjena za kravlje mlijeko je sojino mlijeko, no i ono u određenih pojedinaca (djeca) može izazvati alergijske rekacije,stoga treba pripaziti kod korištenja istog.

2. Kokošja jaja: bjelanjak jajeta sadrži 23 glikoproteina,od čega ovomukoid, ovalbumin i ovotransferin. Žutanjak jajeta je manje“ alergeniji“ od bjelanjka. Termički obrađena jaja ( i proizvodi koji ih sadrže) mogu se tolerirati u manjim količinama.

3. Kikiriki: Kikiriki je jedan od najčešćih uzroka alergijskih reakcija u „ne –dječjoj“  populaciji. Iako se ranije mislilo da je  „svaka“alergija na kikiriki doživotna alergija, nekoliko studija je pokazalo da 20 % djece, koja su u djetinjstvu pokazivala simptome alergije na kikiriki, u starijoj dobi više nisu ispoljavali alergijske reakcije na kikiriki.

4. Soja: također jedna od namirnica koja izaziva alergijsku reakciju ( u Americi su zabilježene brojne alergijske reakcije na soju). Obzirom da se soja dodaje u brojne prehrambene prerađevine i namirnice, ponekad je izbjegavanje soje izrazito teško. Studije su pokazale da alergičari mogu  bezbrižno konzumirati rafinirano sojino ulje

 (naglasak na rafinirano, što znači  NE  hladno prešano).

5. Orašasti plodovi: podrazumijeva orahe, bademe,kesten, indijske i brazilske oraščiće, lješnjake i pistachiju. Orašasti plodovi  izazivaju 0, 6 % od svih  alergijskih reakcija.Ponekad, kod iste osobe,  može biti prisutna i alergija na sve orašaste plodove,a ne samo na jedan. Pokazalo se da osobe koje su alergične na orašaste plodove mogu tolerirati kikiriki i obrnuto.  Zabilježeno je nekoliko slučajeva kada kod istog pojedinac postoji alergija na orašaste plodove i kikiriki.

Napomena: Indijski oraščić je zapravo sjeme biljke Myristica fagrans i sigurno je za korištenje.

6. Riba: Izrazito su česte alergijske reakcije na ribu i školjkaše, ponekad sa jako teškim simptomima. Kod preosjetljivih osoba, nije nužno da konzumiraju ribu, dovoljno je da budu u kontaktu s ribom kako bi se izazvala alergijska   reakcija. Također treba pripaziti na popratnu kontaminaciju ribom i proizvodima od ribe

 ( uključeni školjkaši)

.

8. Alergija na pšenicu i celijakija: Alergija na pšenicu je IgE posredovan tip alergijske reakcije, dok celijakija nije IgE posredovana doživotna autoimuna bolest,  zbog čega se radi o dva različita entiteta.

Osobe oboljele od celijakije moraju doživotno izbjegavati gluten iz glutenskih namirnica te paziti na popratnu kontaminaciju glutenom.

Osobe koje su alergične na pšenicu moraju izbjegavati samo pšenicu. Većina djece koja su alergična na pšenicu „izgube“ ovu alergiju u starijoj dobi.