Allergy free hotel u Hrvatskoj? Da postoji!!

I ovog ljeta sam svoje kratkotrajno ljetovanje odlučila provesti na Velom Lošinju, odnosno u hotelu “Vitality Punta”. Kao osobi s posebnim potrebama u prehrani, putovanju su mi jedna vrsta stresa, upravo zbog činjenice jer ne znam što će me dočekati na odabranoj  destinaciji bez obzira na predhodni dogovor (obavezno telefonski) I podrobna objašnjenja u vezi prehrane.” Vitality Hotel Punta” me je očarao prije dvije godine kada sam kao predavač na  simpoziju slučajno naletila na njega tražeći smještaj koji nudi I bezglutensku prehranu. U telefonskom razgovoru s izrazito ljubaznom damom s druge strane “žice” brzo sam se sporazumjela oko bezglutenske I “lactose free” prehrane. Moram priznati, bila sam malo sumnjičava (nije niti čudno obzirom na sva moja predhodna “putnička” iskustva), no pokazalo se da su moji strahovi bezrazložni te da je zaista onako kako mi je ugodan ženski glas preko telefona objasnio te da će onaj kofer prepun  bezglutenskih namirnica (kojeg obavezno “vučem” sa sobom na svako putovanje) vjerojatno gotovo neiskorišten vratiti se u Rijeku...

Preostali tekst pročitajte na http://nutrifito.hr/vitality-hotel-punta-sve-moze/

                                       

Voćni i povrćni „The dirty dozen“

Tijekom ljetnih mjeseci možemo uživati u raznolikoj ponudi voća i povrća. Obzirom da je današnja potrošnja pesticida u tretiranju prehrambenih kultura u porastu, volim  svake godine pogledati preporuke“Environmental Working Group“

 ( EWG),organizacijom koja se bavi „proširenjem“ svijesti o zdravom načinu života . Jednom godišnje“EWG“ objavljuje popis voća i povrća koji su najzagađeniji pesticidima te onih koji su sigurni za jelo. Njihova preporuka je korištenje organski uzgojenih prehrambenih kultura (prvenstveno voća i povrća) ukoliko je to moguće. Da ne duljim peviše,za 2016-tu godinu  njihov popis izgleda ovako:

12 najzagađenijih

1.Jagode
2. Jabuke
3. Nektarine
4. Breskve
5. Celer
6. Grožđe
7.  Trešnje
8. Špinat

9.Paradajz
10. Paprika
11. „Cherry“ rajčice
12. Krastavac

15 „nezagađenih“

1.Avokado

2.Kukuruz

3.Ananas

4.Kupus

5.Grašak

6.Kapula

7.Šparoge

8.Mango

9.Papaja

10.Kiwi

11.Patliđan

12.Žuta dinja

13.Grejp

14.Dinja

15.Karfiol

Ova „čista“ petnaestica, zapravo ne znači da je prisutnost pesticida odsutna, već svedena na minimum. Iako proizvođači pesticida deklariraju svoje proizvode kao „sigurne“,preporuka je koristiti organski uzgojene prehrambene kulture,pogotovo u slučaju prvih dvanaest te kupovati voće i povrće (kao uostalom i sve namirnice) od provjerenog proizvođača i dobavljača.

Tips&Tricks

Ukoliko nemate mogućnosti za održavanje vlastitog vrta, savršeno dobro mogu poslužiti vaze,odnosno lončanice u koje možete zasaditi jagode, borovnice te agrume. Jednako dobro uspijevaju i rajčice (paradajz),paprike te rikula. Sve to možete smjestiti na svoj balkon i kada poželite uživati u domaćim proizvodima. Provjereno!!

Izvori:

http://www.ewg.org/foodnews/list/

http://www.globalhealingcenter.com/effects-of-pesticides/pesticides


                           

Ponuda bezglutenskih namirnica

Ne znam da li je svijesnost o celijakiji konačno “porasla” ili je u pitanju trend bezglutenske prehrane koji svakodnevno dobiva sve više pobornika, no činjenica je da je ponuda bezglutenskih proizvoda (konačno) I na našim prostorima prerasla osnovnu ponudu dobivanja brašna na teret HZZO-a.

Konačno se I u trgovačkim centrima može pronaći pokoji “bezglutenski kutak” koji oboljelima od celijakije nudi nešto više od običnog bezglutenskog brašna. Ipak, nekako više volim dućane koji su specijalizirani za prodavnje samo I isključivo bezglutenskih namirnica. Popratna kontaminacija glutenom, inače bezglutenskih proizvoda je dovoljan razlog zašto takvim dućanima dajem prednost. Ipak, takvih dućana u Hrvatskoj, je nažalost malo.

Promatrajući ponudu bezglutenskih proizvoda u dućanima “on I off” line ne mogu se oteti dojmu kako su palate proizvoda gotovo identične u svakom dućanu. Obično su to slatkiši u sto verzija, različite varijante bezglutenskih brašna I drugi komercijalno pripravljeni  pekarski proizvodi, pašta I sl. Uglavnom proizvodi s manjkavim nutritativnim vrijednostima, koji ,osim što je u njima zamijenjeno glutensko brašno bezglutenskim I nema baš nekih razlika od onih glutenskih. U slatkišima dominira palmina mast, bezbroj aditiva I “E-brojeva”, uglavnom  sve ono što nas dugoročnom konzumacijom može samo razboljeti (npr. Palmina mast je izrazito aterogena,što znači da “voli” sudjelovati u nastanku onog “masnog tapecirunga” na stijenkama krvnih žila tijela). Cijena takvih proizvoda ( kao uostalom I svih bezglutenskih proizvoda) je vrtoglavo visoka, tako da,obzirom na današnja primanja, umanjuje dostupnost istih  većini  pojedinaca I obitelji oboljelih od celijakije (možda to I nije tako lose,jer upravo cijena gotovog proizvoda stimulira kućnu pripravu istih te eventualno korištenje zdravijih namirnica tijekom pripreme ).

 Također se ne mogu oteti dojmu,kako je izrazito manjkava ponuda inače bezglutenskih namirnica koje se mogu kontaminirati glutenom tijekom procesa proizvodnje. Grahorice, koštunjavo voće,sjemenke, žitarice,pahuljice (zobene, rižine) I slične namirnice u pakiranju s oznakom prekriženog klasa bi se,po mojem skromnom mišljenju, trebale pronaći na policama takvih specijaliziranih bezglutenskih prodavaonica obzirom da se I one koriste u pripremanju kvalitetnog obroka, a nekim osobama s posebnim potrebama u prehrani čine okosnicu u formiranju dnevnog jelovnika.

Ako se osvrnem na ponudu “gluten free” kozmetike, onda doista ostajem bez teksta. Dvije riječi opisuju trenutačno  stanje -“apsolutno manjkavo”.

Jedine svijetle točke u tunelu zvanom “Preživjeti s celijakijom” su naše “bezglutenske facebook “ grupe ( Celijakija-potpora I savjeti; Bezglutenski recepti; Gluten NO) gdje članovi svojim savjetima I razmjenom iskustava pomažu jedni drugima, dijele recepte za pripremu bezglutenskih obroka ,a posebno me veseli činjenica da se svakodnevno sve više obraća pažnja na postanje recepata koji se pripremaju sa zdravim,hipoalergijskim namirnicama.

Obzirom da se bliži svijetski dan celijakije pohvalila bih I rad naših Udruga obolljelih od celijakije čiji rad možemo pratiti na njihovim web stranicama  I našim “facebook” grupama.

                                         

Moja razmišljanja o hrani

Činjenica je da danas imamo jako puno trendova u prehrani. Makrobiotika, sirovojelstvo,vegetarijanstvo,veganstvo, LCHF prehrana I još mnogi drugi “pokreti” u prehrani zadobili su svoje pristaše uzduž zemaljske kugle. Kako me dugogodišnja osobna I praksa putem svojih pacijenta naučila, stvari nikako ne volim gledati kao “crno-bijele” pa isto pravilo primjenjujem u izboru namirnica,odnosno prehrani. U svojem dugogodišnjem proučavanju prehrane I utjecaja prehrane na ljudski organizam shvatila sam da postoji samo jedan ispravan pristup, a to je individualnost. Nikako ne volim šablonizirati ljude putem tegoba,a posebno ne prema pristupu I kreiranju jelovnika,bez obzira radilo se o najjednostavnijem jelovniku za smanjenje tjelesne težine ili pak kreiranju jelovnika za osobe s brojnim prehrambenim preosjetljivostima,intolerancijama ili pak  različitim oboljenjima.

Nema te dijete,ispravnije rečeno načina prehrane kojeg nisam isprobala,od dijete za mršavljenje (o,da I ja sam bila “bucka”),preko makrobiotike,LCHF dijete, sirovojelstva, veganstva. Jedino se nadam da više neće izmisliti niti jedan “prehrambeni pokret”,jer nakon postavljanja dijagnoze celijakije,nemam baš previse “manevracijskog prostora” osim gluten free dijete.

Što je pošlo po zlu?

Sjećam se,kao dijete jeli smo raznoliku hranu.Obzirom da sam iz primorskog kraja, većinom je to bila mediteranska prehrana,ali se svega “našlo na repertoaru”. Radili smo svoju zimnicu,kupovali meso I čuvali zamrznuto u velikim škrinjama,redovno se kiselio kupus (da li je još netko “gacao”kupus I redovno mijenjao vodu koja se stvarala iznad kupusa ??).U školi su nam za marendu servirali “Pikov” polubijeli kruh s “podrigušom” (op.a parizer) I kriškom sira edamera toliko debelom da smo mogli vidjeti Učku uz naravno neizbježni “Riječki obični jogurt”,pakiran u bijelu plastičnu bočicu od dva deca sa aluminijskom folijom koja se odmotavala. Takav jogurt je bio “drink&go” jer nije,kao današnji,mogao ljetovati u hladnjaku tjedan dana. Kuhalo se mlijeko iz bijelih/prozirnih vrećica I uvijek pazilo da ne “iskipi”. Tada nisu postojali “hranidbeni pokreti”,a nije nas bilo toliko “bolesnih od hrane”. U to doba je celijakija bila isključivo dječja bolest I to dosta rijetka,a o upalnim bolestima crijeva se učilo po principu “za onoga koji želi znati više”. Ljudi su imali svoje vrtove,nakon posla bi kopali,okopavali,pljevili vrt I sakupljali plodove svojeg truda,tada nitko nije išao u teretanu,vrt je bila zabava za cijelu obitelj. I opet, nije bilo toliko debelih. Sjećam se,kada je McDonalds lansirao svoj hamburger, svi smo se pitali što je toliko primamljivo u jednoj pljeskavici u sendviču,a opet smo htjeli to probati,jer “to tako rade u Americi”. Kod nas, u prostorima bivše Jugoslavije, tada smo jedini hamburgr mogli pojesti kada bi nam majke napravile pljeskavicu,ili onaj famozni smrznuti hamburger (točnije radilo se samo u pljeskavici). Kada se lavina McDonaldsa počela širiti Europom,tada je taj famozni hamburger postajao sve bliži. Oni koji su odlazili nekim poslom u bilo koji europski grad koji je imao famozni “McDonalds” po povratku bi odmah ponosno naglasio “Bio sam u McDonaldsu”,I odmah je sve drugo postalo nebitno…

Sredinom osamdesetih u našim zemljama se počelo pričati o fitnessu. Onda je aerobic bio nešto “top” I ako ništa drugo mame su gledale Jane Fondu kako veselo maše ručicama I nožicama. Što su godine prolazile,sve manje je bilo priloga o radu u vrtu a sve više epizoda raznoraznih fitness eksperata koji su mahali  svojim nožicama I ručicama.

U današnje doba,svijet je preplavljen “McDonaldsom”,pretilost je na visokom stadiju, prehrambene preosjetljivosti,intolerancije,alergije, crijevne bolesti I autoimmune bolesti u porastu. Prehrambenih pokreta je previše. Ljudi pokušavaju pronaći lijek svojim tegobama “guglajući” internetom jer je edukacija o pravilnoj prehrani manjkava,a suradnja liječnik-nutricionist nikakva. Jedini zagovaraju veganstvo, drugi se kunu kako su ostali vječno mladi I izlječili neizlječive bolesti sirovojelstvom, drugi se vraćaju u doba praljudi I preporučuju striktno izbacivanje žitarica I korištenje samo mesa I jaja. Dobro ljudi,kamo sve to vodi?

Nemam apsolutno ništa protiv iti jednog “prehrambenog pokreta”,ali nemojmo sve gledati po principu crno-bijelo ( nažalost,ovdje je situacija više nalik “50 nijansi sive”),neprihvatljivo je da pojedinac,koji je prihvatio dogmu svojeg prehrambenog pokreta uporno nagovara sve oko sebe da je to “najbolje za svih”. O.K,ako paše tebi,savršeno,ali ne zanči da takav način prehrane odgovar I drugima?!?

Ako su žitarice odhranile mnoge,zašto su baš sve “shit”? Kako onda da svi Kinezi,čija je osnova prehrane žitarica (riža) nisu već nestali?? Kako aktivni I profesionalni sportaši mogu biti vegani?  Kako jedan bodybuilder može izgraditi mišićnu masu koristeći samo protein biljnog podrijetla ,zašto ne leži u nekoj bolnici s prestašnom anemijom?? Zašto se sirovojelci ne pretvore u salatu I hrane fotosintezom?? Previše je tu pitanja, a zapravo premalo točnih odgovora.

Ono što sam ovim postom mislila reći je da je današnja hrana,odnosno namirnice koje koristimo blagi užas. Ponuda namirnica je raznovrsna,a kvaliteta istih manjkava. Sve je odjednom postalo “bio”, “eko”,a postavlja se pitanje da li je to tako. Sve je ubrzano. Mi smo ubrzani. Nema više vremena za obrađivanje svojeg vrta (mada postoje inicijative I za to,što je hvalevrijedan potez), sve manje vremena je za pripremanje hrane iz jednostavnih sastojaka. Sve se više koristi “fast food”. Mladi ljudi ne znaju kako izgleda domaći pekmez ili im je on “bljak” u odnosu na onog iz “Konzuma”. Zapravo većina niti ne zna kako miriše domaći kruh pripremljen u vlastitoj kuhinji. Ljudima se preporuča kupovina integralnih,cjelovitih žitarica I proizvoda iz “ekološkog” uzgoja koje koštaju troduplu u odnosu na “klasične” proizvode. Naravno da prodaja takvih proizvoda ima tendenciju pada što dovodi do nestimulacije malih OPG-a koji zaista proizvode proizvode kako se to nekada radilo.

Nažalost,tek kada se ljudi razbole počnu razmišljati o važnosti prehrane u svakodnevnom životu. Tada dolazi do faze “izlizivanja” prstiju po tipkovnicama guglajući po raznoraznim preporukama o prehrani koje su svakojake,ponekad I graniče sa zdravim razumom. Upravo se tada “lupamo” po čelu I mislimo se kako smo mogli ranije paziti što trpamo u usta I zapravo,je jako točno ono što je nekada Michio Kushi rekao “Jedem da živim,a ne živim da jedem”. Ja ću se za kraj,kao jedan pravi medicinar ,pozvati na onu Hipokratovu : “Neka tvoja hrana bude tvoj lijek,a tvoj lijek neka bude tvoja hrana”.Pametnome dosta.

                                  

Kako na prirodan način ublažiti tegobe GERB-a?

Svakodnevno se susrećem s ljudima koji koriste jedan od preporučenih lijekova “protiv viška kiseline” u želucu što mi govori da veliki broj populacije boluje od hiperaciditeta (višak želučane kiseline) te popratnih stanja kao što je GERB (gastroezofagealna refluksna bolest jednjaka), ezofagitis I sl.

Obzirom da I sama imam “problem” sa želucem,odlučila sam isprobati nekoliko prirodnih varijanti,odnosno biljnih suplemenata za ublažavanje mojeg “nemirnog želuca” te svoja iskustva dijelim s vama.

1.      KORIJEN SLADIĆA

Sladić je inače višegodišnji zeljasti grm,a za ovu svrhu se koristi njegov korijen koji se I tijekom povijesti koristio za ublažavanje želučanih tegoba,odnosno “čira na želucu”. Sladić ima izrazito protuupalno djelovanje što je korisno u terapiji želučanih tegoba (gastritis, “čir na želucu”, GERB).

Moram napomenuti da je izrazti oprez potreban kod korištenja preparata sladića ,točnije kure korištenja ne smiju trajati duže od 4-6 mjeseci jer zbog određenog djelovanja sladića može doći do porasta krvnog tlaka, naticanja zglobova I hipokaliemije (niska koncentracija kalija u krvi). Osobe koje se liječe zbog arterijske hipertenzije ili koriste određene lijekove ne smiju samovoljno započeti korištenje ovog prirodnog lijeka.

Ja sam koristila EPS sladića (nabavljeno u našim ljekarnama) te Solgarov proizvod kojeg sam nabavila preko IHerb-a

http://www.iherb.com/Solgar-Deglycyrrhized-Licorice-Root-Extract-60-Veggie-Caps/13876

Obzirom na gore opisane nuspojave,nisam pretjerivala s korištenjem (ako ništa znam da bi mi kalij bio ispod granice,jer ženske osobe inače imaju sklonost ka nižim vrijednostima kalija),ali zaista mogu reći da sam zamjetila izrazito poboljšanje nakon korištenja sladića. Ocjena 4 (da nema nuspojava dobio bi čistu peticu!)

Pepzin GI (odnosno Cink + Lkarnozin)

Proučavajući literaturu,klinička ispitivanja I iskustva pacijenata naišla sam na podatak o ovom interesantnom spoju. Naime,ako cink (Zn) pridružimo aminokiselini L-karnitinu dobivamo molekulu s izrazito povoljnim djelovanjem na želučanu sluznicu. Studije su pokazale da ova molekula štiti od nastanka vrijeda (čira) želuca te da regulira želučanu floru (bakterije,jedna od takvih je ona “zločesta” Helicobacter pylori). Iskustva ljudi koji su upotrebljavali ovaj preparat je podržao kliničke studije.

Koristim slijedeći proizvod,povođena po “review”-ima korisnika

http://www.iherb.com/Doctor-s-Best-PepZin-Gl-Zinc-L-Carnosine-Complex-120-Veggie-Caps/2467

Obzirom da ga koristim tek tjedan dana,možda je prerano da ga počnem hvaliti,ali u svakom slučaju djeluje! Ocjena:4/5 (dok vrijeme ne pokaže svoje)

3.      GASTROCET

     Proizvod koji sadrži đumbir I matičnu mliječ. Ovaj proizvod mi je bio od pomoći nekoliko godina,kada je u potpunonosti zamjenio “klasičnu” teapiju IPP-om.  Pri egzacerbaciji (pogoršanju) bolesti nije mi bio dovoljan kao monoterapija. Ocjena 4/5 ( za održavanje perioda bez tegoba čista petica)

http://hedera.hr/katalog/gastrocet

Osim same potporne terapije suplementima, izrazito je bitna prehrana. Postoje neke “općenite” namirnice koje se preporučavaju izbjegavti tipa citrusno voće,masna hrana,kafein,gazirani napitci, no ipak je najbitnije “pročitati” signale koje vam šalje vlastito tijelo. Ja izbjegavam I proteine,osim ako nisu u obliku hidrolizata I izolata, rajčice I proizvode koji sadrže rajčicu, čokoladu,gazirane napitke, većinu začina… primjetila sam da mi najbolje “padaju” ugljikohidrati I to jednostavni tipa batat,riža, krompir,heljda,no kao što sam napisala,to je jako individualno I svatko treba regulirati prehranu prema vlastitim potrebama (ukoliko je prisutna alergija,intolerancija ili preosjetljivost na sastojke hrane). Isto tako je bitno jesti manje,a češće obroke te ne jesti 2-3 sata prije spavanja.

Eto,nadam se da će moje iskustvo kome pomoći!

Što je gastroskopija I kako je preživjeti?

Nakon svoje četvrte gastroskopije odlučila sam napisati mali osvrt na tu pretragu. Često me znaju pitati kako to izgleda kada “nam gledaju crijevom u želudac”,e ,pa za sve one koji se pripremaju da “progutaju crijevo”,evo nekoliko “tips & tricks” kako umanjiti neugodnost ove pretrage.

Gastroskopija ili EGDS ?

EGDS (ezofagogastroduodenoskopija) je zapravo sinonim/skraćenica za gastroskopiju,obzirom da se gastroskopijom pregledava jednjak (oesophagus), želudac (gaster) I duodenum. Uobičajeno je da ljudi govore gastroskopija,pa onda dođe do nejasnoća kada ih se naruči na EGDS. Nadam se da smo taj dio neduomice riješili J

Kako se izvodi EGDS?

Pretraga omogućuje,kako sam gore napisala, uvid u stanje gornjeg dijela probavnog sustava ,što se čini jednom manjom cijevi koja u sebi ima kameru,a naziva se  endoskop. Taj endoksop mora dospjeti kroz vasa usta  u jednjak,potom u želudac I duodenum. Jedini način da tamo dospije je da ga  progutate,odnosno da vam operater (liječnik) lagano pomogne da to progutate. Znam, znam, zvuči,kao jedna od metoda španjolske inkvizicije,ali uz pravu pripremu nije baš tako strašno.

Prije same pretrage će se u usta ušpricati lokalni anestetik,koji će izazvati malo neugodan osjećaj da ne možete gutati,ali njegova svrha je zapravo ta da olakša prolaz endoskopa kroz grlo,koje je nekako najkritičnija zona. Nakon par minuta počne djelovati anestetik, vas će medicinski tehničar zamoliti da legnete ne lijevi bok,da se postavite u “fetus položaj”,odnosno da skvrčite koljena .Ukoliko nosite protezu, naravno morate je skinuti. Nakon toga se u usta stavlja plastiči “ustohvat”,odnosno jedan mali “device” kojeg morate zagristi,a služi za lakši prolazak endoksopa.

Najbitniji dio slijedi sada, jer zapravo morate biti vrlo skoncentrirani na disanje,I onda pretraga nije tako teška. Mene je osobno oduševio pristup I metoda moje kolegice, dr. Maje Gusej, gastroenterologice iz poliklinike “Medico” (Rijeka),koji se do sada pokazao jako pouzdan (u usporedbi s ove predhodne tri gastroskopije,ova je doista bila kao “po loju”).Znači,ono što preporučam je, sagnite glavu,ne zatvarajte oči, nego fiksirajte pogledom jednu točku I dišite duboko kroz usta. Sve dokle ste skoncentrirani na ovaj princip gledanje/disanje, pretraga nije toliko neugodna. Bitno je ne disati na nos, obzirom da čim endoskop prodje kroz grlo, refleksno se nos počne puniti sekretom ( I suziti oči) I onemogućeno je disanje. Daklem, samo disati I gledati! Nakon što je endoskop prošao gornji dio probavnog sustava, povremeno će se “upuhivati” zrak kroz endoksop,kako bi se jasnije vidjela “situacija na terenu”,a ukoliko je potrebno liječnik će uzeti par komadića tkiva za analizu ili BUT ( brzi ureaza test).

Što prije I poslije EGDS?

Preporuča se,prije samog zahvata ne jesti 6-8 sati, ( da liječnik ne bi umjesto izgleda vašeg želuca dobio uvid u sastav vašeg predhodnog obroka), isto tako jedno 10-15 min nakon zahvata ne konzumirati hranu niti piće zbog učinka onog anestetika koji je bio ušprican u grlo, točnije sve dok se ne povrati normalni osjećaj gutanja. Nakon  zahvata se dobije pisani nalaz, a ukoliko su uzeti komadići tkiva za analizu, nalaz stiže naknadno.

                                       

 

Kako riješiti problem grčeva u nogama?

Od kada sam mi je postavljena dijagnoza celijakije počela sam zamjećivati grčeve I nelagodu mišića potkoljenica,posebno navečer,kada bih se smjestila u krevet I očekivala “san pravednika”. Pripisivala sam tegobe tjelovježbi,koju redovno sprovodim,ali niti nakon smanjivanja intenziteta treninga niti nakon kratkotrajnog prestanka s tjelovježbom nisam zamjećivala značajnije poboljšanje.

Prvo na što sam pomislila bilo je manjak magnezija. Obzirom na celijakiju,mnoge prehrambene intolerancije I preosjetljivost,i imam limitiranu izbor namirnica kojima bih se “počastila”,tako da je manjak magnezija bio je jedan od najvjerojatnijih uzroka tim nepodnošljivim grčevima I nelagodama u nogama.

Što je zapravo magnezij?

Magnezij je esencijalni mineral I kofaktor brojnih enzima u našem organizmu. Uključen je u mnoge fiziološke funkcije,kao što su proizvodnja energije, sinteza nukleinskih kiselina I proteina, transport iona I mnoge druge. Manjak magnezija se naziva Hipomagnezemija I ona može remetiti homeostazu (normalno funkcioniranje) vitamin D I kalcija.

Stanja  u kojima je zabilježena hipomagnezemija su slijedeća:

-poremećaji I bolesti gastrointestinalnog (probavnog) sustava (Crohnova bolest, celijakija, malabsorpcijski sindrom, produljena dijareja (proljev)

-bubrežne bolesti

-kronični alkoholizam

-starija populacija (smanjena absorpcija u crijevu I pojačana ekskrecija putem bubrega-urinom)

Magnezij u hrani možemo pronaći u zelenom lisnatom povrću,nerafiniranim žitaricama, grahoricama I orašastim plodovima. Preporučena dnevna doza unosa magnezija (RDA) za muškarce je 400-420 mg/dan I za žene 310-320 mg/dan.

Dosta znanstvenih studija je ukazalo na korisnost magnezija u prevenciji (I liječenju) nekih bolesti,kao što su kardiovaskularne bolesti (magnezij ima antiaritmijski učinak,odnosno “smanjuje” I sprečava poremećaje ritma srca), migrene,šećerna bolest, metabolički sindrom…

Suplementacija (nadoknada) magnezija

Obzirom da nadoknada putem prehrane,u mojem slučaju,baš I ne bi dala promptnih rezultata, logično rješenje je bilo kupovina jednog od suplemenata magnezija dostupnih na tržištu. Ponuda je zadivljujuće velika,ali obzirom na celijakiju,opet limitirana na one proizvođače čiji proizvodi su deklarirano “gluten free”. Već od ranije preferiram suplemente tvrtke Solgar,čija je većina proizvoda deklarirana “gluten free”, stoga sam odlučila nabaviti njihov magnezij. Obzirom da, zbog velikog izbora proizvoda I povoljnih cijena, većinu svojih suplemenata nabavljam preko “IHerb”-a,tako je bilo I ovog puta te sam nabavila Magnezij citrate. Nakon tjedan dana korištenja magnezija zamjetila sam osjetno poboljšanje I predstojećem period nestanak tegoba. Od tada je magnezij “must have” u mojoj kućnoj ljekarni.

Savjet: ukoliko se I vi odlučite za Solgarov “Magnezij citrate”,kliknite na link koji slijedi.

http://www.iherb.com/Supplements?rcode=RKG251   Otvorit će se stranica iHerb. Nakon toga u tražilicu stranice utipkajte “Solgar magnesium citrate”. Otvara se velika ponuda suplemenata magnezija,a onaj o kojem sam pisala je prvi.

Da,uz narudžbu slijedi I 5-10 % popusta J

P.S: ne zaboravite izabrati najpovoljniji “shipping” (3 ili 4 USD)