Allergy free hotel u Hrvatskoj? Da postoji!!

I ovog ljeta sam svoje kratkotrajno ljetovanje odlučila provesti na Velom Lošinju, odnosno u hotelu “Vitality Punta”. Kao osobi s posebnim potrebama u prehrani, putovanju su mi jedna vrsta stresa, upravo zbog činjenice jer ne znam što će me dočekati na odabranoj  destinaciji bez obzira na predhodni dogovor (obavezno telefonski) I podrobna objašnjenja u vezi prehrane.” Vitality Hotel Punta” me je očarao prije dvije godine kada sam kao predavač na  simpoziju slučajno naletila na njega tražeći smještaj koji nudi I bezglutensku prehranu. U telefonskom razgovoru s izrazito ljubaznom damom s druge strane “žice” brzo sam se sporazumjela oko bezglutenske I “lactose free” prehrane. Moram priznati, bila sam malo sumnjičava (nije niti čudno obzirom na sva moja predhodna “putnička” iskustva), no pokazalo se da su moji strahovi bezrazložni te da je zaista onako kako mi je ugodan ženski glas preko telefona objasnio te da će onaj kofer prepun  bezglutenskih namirnica (kojeg obavezno “vučem” sa sobom na svako putovanje) vjerojatno gotovo neiskorišten vratiti se u Rijeku...

Preostali tekst pročitajte na http://nutrifito.hr/vitality-hotel-punta-sve-moze/

                                       

Voćni i povrćni „The dirty dozen“

Tijekom ljetnih mjeseci možemo uživati u raznolikoj ponudi voća i povrća. Obzirom da je današnja potrošnja pesticida u tretiranju prehrambenih kultura u porastu, volim  svake godine pogledati preporuke“Environmental Working Group“

 ( EWG),organizacijom koja se bavi „proširenjem“ svijesti o zdravom načinu života . Jednom godišnje“EWG“ objavljuje popis voća i povrća koji su najzagađeniji pesticidima te onih koji su sigurni za jelo. Njihova preporuka je korištenje organski uzgojenih prehrambenih kultura (prvenstveno voća i povrća) ukoliko je to moguće. Da ne duljim peviše,za 2016-tu godinu  njihov popis izgleda ovako:

12 najzagađenijih

1.Jagode
2. Jabuke
3. Nektarine
4. Breskve
5. Celer
6. Grožđe
7.  Trešnje
8. Špinat

9.Paradajz
10. Paprika
11. „Cherry“ rajčice
12. Krastavac

15 „nezagađenih“

1.Avokado

2.Kukuruz

3.Ananas

4.Kupus

5.Grašak

6.Kapula

7.Šparoge

8.Mango

9.Papaja

10.Kiwi

11.Patliđan

12.Žuta dinja

13.Grejp

14.Dinja

15.Karfiol

Ova „čista“ petnaestica, zapravo ne znači da je prisutnost pesticida odsutna, već svedena na minimum. Iako proizvođači pesticida deklariraju svoje proizvode kao „sigurne“,preporuka je koristiti organski uzgojene prehrambene kulture,pogotovo u slučaju prvih dvanaest te kupovati voće i povrće (kao uostalom i sve namirnice) od provjerenog proizvođača i dobavljača.

Tips&Tricks

Ukoliko nemate mogućnosti za održavanje vlastitog vrta, savršeno dobro mogu poslužiti vaze,odnosno lončanice u koje možete zasaditi jagode, borovnice te agrume. Jednako dobro uspijevaju i rajčice (paradajz),paprike te rikula. Sve to možete smjestiti na svoj balkon i kada poželite uživati u domaćim proizvodima. Provjereno!!

Izvori:

http://www.ewg.org/foodnews/list/

http://www.globalhealingcenter.com/effects-of-pesticides/pesticides


                           

Ponuda bezglutenskih namirnica

Ne znam da li je svijesnost o celijakiji konačno “porasla” ili je u pitanju trend bezglutenske prehrane koji svakodnevno dobiva sve više pobornika, no činjenica je da je ponuda bezglutenskih proizvoda (konačno) I na našim prostorima prerasla osnovnu ponudu dobivanja brašna na teret HZZO-a.

Konačno se I u trgovačkim centrima može pronaći pokoji “bezglutenski kutak” koji oboljelima od celijakije nudi nešto više od običnog bezglutenskog brašna. Ipak, nekako više volim dućane koji su specijalizirani za prodavnje samo I isključivo bezglutenskih namirnica. Popratna kontaminacija glutenom, inače bezglutenskih proizvoda je dovoljan razlog zašto takvim dućanima dajem prednost. Ipak, takvih dućana u Hrvatskoj, je nažalost malo.

Promatrajući ponudu bezglutenskih proizvoda u dućanima “on I off” line ne mogu se oteti dojmu kako su palate proizvoda gotovo identične u svakom dućanu. Obično su to slatkiši u sto verzija, različite varijante bezglutenskih brašna I drugi komercijalno pripravljeni  pekarski proizvodi, pašta I sl. Uglavnom proizvodi s manjkavim nutritativnim vrijednostima, koji ,osim što je u njima zamijenjeno glutensko brašno bezglutenskim I nema baš nekih razlika od onih glutenskih. U slatkišima dominira palmina mast, bezbroj aditiva I “E-brojeva”, uglavnom  sve ono što nas dugoročnom konzumacijom može samo razboljeti (npr. Palmina mast je izrazito aterogena,što znači da “voli” sudjelovati u nastanku onog “masnog tapecirunga” na stijenkama krvnih žila tijela). Cijena takvih proizvoda ( kao uostalom I svih bezglutenskih proizvoda) je vrtoglavo visoka, tako da,obzirom na današnja primanja, umanjuje dostupnost istih  većini  pojedinaca I obitelji oboljelih od celijakije (možda to I nije tako lose,jer upravo cijena gotovog proizvoda stimulira kućnu pripravu istih te eventualno korištenje zdravijih namirnica tijekom pripreme ).

 Također se ne mogu oteti dojmu,kako je izrazito manjkava ponuda inače bezglutenskih namirnica koje se mogu kontaminirati glutenom tijekom procesa proizvodnje. Grahorice, koštunjavo voće,sjemenke, žitarice,pahuljice (zobene, rižine) I slične namirnice u pakiranju s oznakom prekriženog klasa bi se,po mojem skromnom mišljenju, trebale pronaći na policama takvih specijaliziranih bezglutenskih prodavaonica obzirom da se I one koriste u pripremanju kvalitetnog obroka, a nekim osobama s posebnim potrebama u prehrani čine okosnicu u formiranju dnevnog jelovnika.

Ako se osvrnem na ponudu “gluten free” kozmetike, onda doista ostajem bez teksta. Dvije riječi opisuju trenutačno  stanje -“apsolutno manjkavo”.

Jedine svijetle točke u tunelu zvanom “Preživjeti s celijakijom” su naše “bezglutenske facebook “ grupe ( Celijakija-potpora I savjeti; Bezglutenski recepti; Gluten NO) gdje članovi svojim savjetima I razmjenom iskustava pomažu jedni drugima, dijele recepte za pripremu bezglutenskih obroka ,a posebno me veseli činjenica da se svakodnevno sve više obraća pažnja na postanje recepata koji se pripremaju sa zdravim,hipoalergijskim namirnicama.

Obzirom da se bliži svijetski dan celijakije pohvalila bih I rad naših Udruga obolljelih od celijakije čiji rad možemo pratiti na njihovim web stranicama  I našim “facebook” grupama.